|
Pregled procesa javne rasprave, predlaganja i donošenja zakonskog rješenja o pružanju besplatne pravne pomoći s naglaskom na sudjelovanju organizacija civilnog društva
Jagoda Novak, Centar za ljudska prava Zagreb, rujan 2007.
Pravo na pristup pravosuđu (access to justice) jedno je od osnovnih ljudskih prava. Ostvarivanje toga prava umnogome ovisi o dostupnosti pravne pomoći svim građanima i građankama bez obzira na njihov socio-ekonomski status. Stoga je postojanje efikasnog sustava besplatne pravne pomoći u svakoj zemlji jedan od temeljnih jamaca ostvarivanja ljudskih prava u svakodnevnom životu. Unatoč tomu što organizacije civilnog društva godinama pružaju neke oblike pravne pomoći tisućama građana/ki, sustav besplatne pravne pomoći u Hrvatskoj tek je u nastajanju koje podrazumijeva zakonsko reguliranje ovog pitanja te dosljednu provedbu zakonskog okvira u praksi. Stoga je Centar za ljudska prava odlučio dati pregled ključnih činjenica i događanja vezanih za besplatnu pravnu pomoć u Hrvatskoj, od devedesetih godina do danas, s naglaskom na period od 2003. do 2007. godine. U Hrvatskoj je ovo pitanje osobito važno zbog specifičnosti poratnog i tranzicijskog razdoblja u kojemu je potreba pružanja besplatne pravne pomoći posebno izražena. Proces pridruživanja Europskoj uniji s druge strane ovo pitanje ubrzano stavlja na dnevni red donositelja odluka. U području pružanja besplatne pravne pomoći organizacije civilnog društva imale su i dalje imaju važnu ulogu, pa se stoga u ovom pregledu njihovoj ulozi u procesu kreiranja sustava pravne pomoći daje poseban značaj.
- Razdoblje 90-tih godina: Prestaje važiti pravna regulativa na osnovu koje su sudovi pružali pravnu pomoć građanima. U Hrvatskoj ne postoji cjelovit sustav pružanja besplatne pravne pomoći (BPP) tj. ne postoji zakonski okvir za pružanje pravne pomoći, ne postoji državna potpora pružateljima BPP-a, niti postoje kriteriji po kojima se određuje tko može postati korisnikom besplatne pravne pomoći. Organizacije civilnog društva (OCD) u sklopu svoji projektnih aktivnosti, koje većinom financiraju strani donatori, pružaju besplatnu pravnu pomoć građanima/kama, pri čemu prevladava pružanje pravnih savjeta prognanicima, izbjeglicama, povratnicima te socijalno ugroženim i marginaliziranim skupinama kao što su žene, djeca, starije osobe, osobe s invaliditetom, etničke manjine itd. Iako nema točnih statističkih podataka o broju i oblicima pružene pravne pomoći, zbog nepostojanja jedinstvene metodologije i obveze statističkog praćenja pružanja ovih usluga u devedesetima, prema izvješćima stranim donatorima te izjavama korisnika BPP-a, OCD su u tom periodu pružile desetke tisuća različitih pravnih savjeta građanima/kama.
- Prema podacima OCD-a, samo u 2002. i 2003 godini ove su organizacije ukupno pružile 164.081 besplatnih pravnih savjeta građanima/kama, dok je istovremeno Hrvatska odvjetnička komora – Zagreb pružila 724 pravna savjeta, a pučki pravobranitelj 5657 pravnih savjeta
- Budući da ne postoji zakonski okvir za pružanje pravne pomoći, Koalicija za promociju i zaštitu ljudskih prava koju čini 10 organizacija civilnog društva pokreće krajem 2003 godine Kampanju za definiranje statusa nevladinih organizacija koje pružaju besplatnu pravnu pomoć u RH
- OCD žele definirati položaj OCD s obzirom na: legalitet pružanja BPP-a, uspostavljanje kvalitetnije suradnje s državnim institucijama, Odvjetničkom komorom i među samim OCD pružateljima pomoći, na sustavno uređenje izvora financiranja pravne pomoći državnog proračuna te utvrđivanje kriterija za korisnike besplatne pravne pomoći
- Znanstvenici, stručnjaci i aktivisti izrađuju u tom periodu i niz studija/pregleda o besplatnoj pravnoj pomoći u periodu. Izdvojimo neke od njih: Alan Uzelac: Pristup pravosuđu – analiza stanja u RH, 2000.; Ankica Gorkič: Besplatna pravna pomoć, izlaganje na okruglom stolu, ožujak 2004.; Mirjana Radaković i Sanja Barić: Položaj nevladinih organizacija u pružanju besplatne pravne pomoći u Republici Hrvatskoj, prosinac 2004. itd.
- Vlada RH tj Odjel za prilagodbu pravnog sustava europskom pravnom sustavu Uprave za međunarodnu pravnu pomoć, suradnju i ljudska prava Ministarstva pravosuđa izrađuje Komparativnu analizu pravnih sustava za BPP u nekim europskim državama s posebnim osvrtom na postojeća pravna rješenja u RH, veljača 2004.
- Na poticaj OCD-a, Vlada počinje konzultativni proces s udrugama i stručnjacima u cilju raspravljanja i predlaganja zakonskog rješenja besplatne pravne pomoći. Formira se radna skupina koja uključuje predstavnike Vlade, stručnjake i aktiviste OCD-a.
- U lipnju 2005. predstavljena je završna verzija nacrta Zakona, u izradi kojeg je sudjelovala spomenuta radna skupina. Na tu završnu verziju OCD su imale određene primjedbe.
- Prijedlog zakona stavlja se na internetske stranice Ministarstva pravosuđa kao Radni tekst Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, završna verzija od 21. lipnja 2005.
- Donošenje Zakona planirano je za zadnji kvartal 2005., no u predviđenom roku Nacrt Zakona nije pušten u saborsku proceduru.
- Slijedi pauza od dvije godine, koja obuhvaća period od lipnja 2005. do lipnja 2007. . U tom periodu Vlada nije poduzela daljnje korake u pogledu nastavljanja javne rasprave, niti puštanja zakonskog prijedloga u saborsku proceduru, iako su OCD u nekoliko navrata u tom periodu tražile od Ministarstva informacije o statusu predmetnog zakona te mogućnostima uključivanja u proces izrade ili konzultacija. Tekst Prijedloga zakona od lipnja 2005. nalazi se na Internet stranicama Ministarstva.
- U intervjuu Večernjem listu od 8. svibnja 2006. Ministrica Lovrin najavljuje puštanje Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći u proceduru u roku od tjedan dana, no zakon se ponovno ne pušta u proceduru.
- U prosincu 2006. godine, na inicijativu Pravobraniteljice za djecu, Hrvatska odvjetnička komora odlučila je pružati besplatnu pravnu pomoć djeci u postupcima za uzdržavanje. Neki oblici besplatne pravne pomoći predviđeni su Nacionalnim programom za Rome u RH, a i sindikati temeljem propisa mogu pružati neke od oblika pravne pomoći. Riječ je o prijelaznim i fragmentarnim rješenjima.
- Izvješće o napretku Europske komisije o pridruživanju Hrvatske Europskoj uniji za 2006., govoreći o poglavlju 23. Pravosuđe i temeljna prava kaže: «integrirani sustav pravne pomoći treba biti uspostavljen i u kaznenim i u građanskim postupcima. Hrvatska treba što je moguće prije usvojiti relevantne zakone te omogućiti potrebnu edukaciju i sredstva za njihovo provođenje.»
- Zakon se vrlo brzo od reakcije EU-a, početkom 2007. našao na listi zakona koji se planiraju donijeti u 2007. godini u sklopu prioriteta Nacionalnog programa Republike Hrvatske za pridruživanje Europskoj uniji za 2007.godinu. Prijedlog zakona klasificiran je kao akt koji se donosi u sklopu procesa harmonizacije s pravnom stečevinom EU-a (u Saborskoj proceduri nosi oznaku P.Z.E). Naime, direktiva Unije 2002/8/EC, s kojom trebaju biti usklađeni hrvatski zakoni relevantna je u manjem dijelu koji se odnosi na regulaciju pravne pomoći za osobe u prekograničnim sporovima.
- Uspostava sustava efikasne besplatne pravne pomoći relevantna je za hrvatsko priključenje Uniji budući da se radi o jednom od ključnih sadržajnih pitanja, s jedne strane ljudskih prava (poglavlje pregovora 23.), koje je tek u početnoj fazi napredovanja pregovora s EU, a s druge politika socijalne kohezije (poglavlje pregovora 19.), za koje Hrvatska trenutno ispunjava mjerila za otvaranje pregovora.
- Nakon gotovo dvije godine u kojima nije bilo sadržajnih aktivnosti Vlade po pitanju BPP-a, Ministrica Lovrin u intervju od 30. lipnja 2007. najavljuje za početak srpnja sjednicu Vlade na kojoj će se usvojiti zakonski prijedlog o besplatnoj pravnoj pomoći. Pri tom najavljuje njegovu provedbu od 2008. godine.
- Tjedan dana nakon intervjua Vlada doista usvaja novi Prijedlog zakona o ostvarivanju prava na pravnu pomoć, pri čemu naziv Prijedloga zakona gubi pridjev besplatna, a novi se zakonski prijedlog bitno razlikuje od dotadašnjeg kojeg je izradila Radna skupina. Taj se novi Prijedlog zakona 6. srpnja 2007. pušta u saborsku proceduru, kao dodatno uvrštena točka dnevnog reda Sabora.
- Odmah nakon sjednice Vlade na kojoj je dan novi Prijedlog zakona, početkom srpnja 2007. ponovno se formira Koalicija od dvadeset OCD-a pružatelja pravne pomoći, koje šalju dopis Ministarstvu pravosuđa kao reakciju na novi zakonski prijedlog Vlade.
- Uz vrlo kratku raspravu u Saboru koja je zaključena 11. srpnja, novi zakonski prijedlog prolazi prvo čitanje, a 13. srpnja 2007. donesen je zaključak Sabora da se Prijedlog zakona prihvaća uz 97 glasova za i 3 suzdržana zastupnika/ce. Slijedi ljetna stanka u zasjedanju Sabora.
- Koalicija OCD-a organizira konferenciju za novinare 25. srpnja 2007. na kojoj iznosi tezu da je novi Prijedlog zakona suprotan ustavnom načelu jednakog pristupa sudovima tj. da:
- nudi preuzak krug pravnih stvari u kojima je moguće odobriti pravnu pomoć
- sužava krug građana/ki koji bi s obzirom na svoje loše imovno stanje, mogli ostvariti pravo na pravnu pomoć
- omogućava niz zloporaba ovog prava
- ne nudi efikasnu proceduru nadzora na d provedbom Zakona
- uvelike ograničava ulogu OCD u pružanju pravne pomoći
- 7. rujna Vlada usvaja Konačni prijedlog zakona. Planira se puštanje Konačnog prijedloga na glasovanje za vrijeme kraće jesenske sjednice Sabora također u rujnu 2007.
- Povodom usvajanja Konačnog prijedloga zakona o ostvarivanju prava na pravnu pomoć Koalicija dvadeset OCD-a uputila je 11. rujna 2007.otvoreno pismo premijeru Ivi Sanaderu i ministrici pravosuđa Ani Lovrin.
- Prof. Alan Uzelac u sklopu projekta Hrvatskog pravnog centra izrađuje stručnu studiju, osvrt na Konačni prijedlog zakona o ostvarivanju prava na pravnu pomoć
- Saborski odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina te Odbor za ravnopravnost spolova suorganiziraju 20. rujna 2007. tematsku sjednicu vezanu za Konačni prijedlog zakona. Na sjednici je donesen zaključak kako bi se primjedbe pravnih stručnjaka i OCD-a trebale ponovno razmotriti.
- Želeći ponovno pokrenuti konzultativni proces i široku javnu raspravu, Centar za ljudska prava organizira ovaj skup...
|
Knjižnica ljudskih prava 