Konferencije za tisak

Konferenciju su 9. srpnja 2008. organizirale organizacije za ljudska prava: B.a.B.e, Centar za mirovne studije, Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava i pravni tim Iskoraka i Kontre, u suradnji s Centrom za ljudska prava. Predstavnici Centra za ljudska prava kao javne ustanove u području ljudskih prava te predstavnici nevladinih udruga za ljudska prava danas su se na tiskovnoj konferenciji očitovali na proces donošenja te sadržaj Zakona o suzbijanju diskriminacije... Jagoda Novak iz Centra za ljudska prava rekla je da je ovaj Prijedlog Zakona veliki iskorak u zaštiti svih vrsta manjina od diskriminacije te pohvalila transparentnu proceduru njegovog donošenja, komentirajući da je riječ o oglednom primjeru kako se treba raditi na zakonu. Istakla je da su u javnoj raspravi o donošenju Zakona treba sudjelovcati Crkva, te kako su dvije katoličke udruge bile na javnoj raspravi, no dodala je i da Katolička crkva ne može imati poseban status u raspravi o zakonu. Demokratska zrelost društva očituje se upravo u odnosu spram manjina u tome društvu, ustrvrdila je, i ovaj zakon je iskorak na tome putu. Gordan Bosanac iz Centra za mirovne studije rekao je da ovaj zakon napokon izjednačava diskriminaciju s nasiljem jer je diskriminacija direktno vezana s nasiljem koje u našem društvu eskalira, te dodao da nije fer gledati na suzbijanje diskriminacije kao na rušenje vrijednosti bilo kog aktera u političkom životu. Sanja Sarnavka, koordinatorica udruge B.a.b.e., istaknula je odličnu reakciju Vlade i posebno potpredsjednice Jadranke Kosor koja je u otvorenom i participatornom procesu predložila vrlo kvalitetan zakon, te dodala kako je Katolička crkva po tko zna koji put pokazala otklon od vjerskih tekstova, prema čijem bi sadržaju trebala biti predvodnik borbe za jednakost. Sarnavka je izrazila i žaljenje zbog buke koja se digla izvan procedure donošenja ovog zakona, u odnosu na šutnju o zakonima o besplatnoj pravnoj pomoći, nasilju u obitelji ili korupciji. Koordinatorica pravnog tima udruge Kontra Sanja Juras pojasnila je pravne novitete koje ovaj zakon donosi, posebno ističući nove osnove definiranja diskriminacije (zdravstveno stanje, rodni identitet i genetsko naslijeđe), jaču ulogu Pučkog pravobranitelja, mogućnost udruzne tužbe koju građani mogu podnijeti protiv diskriminatorne prakse te instituta umješača. Kao negativne aspekte Prijedloga Zakona izdvojila je dodatne amandmane – prema prvotnom Prijedlogu Zakona, a što preporučuje i Vijeće Europe, poticanje na diskriminaciju bilo je izjednačeno s diskriminacijom, no u konačnom Prijedlogu zakona taj je dio drugačije formuliran.