Centar za ljudska prava, Zagreb, 28. svibnja, 2003.

Nikola Tadić, zamjenik predstojnice Ureda za nacionalne manjine Vlade RH

Ključna stvar je upravo to da je ovaj zakon o nacionalnim manjinama dobar zakon i to da je Vlada, nošena tom činjenicom, htjela pitanja nacionalnih manjina učiniti transparentnijima i pristupačnijima svim građanima Hrvatske, a osobito da se prava i interesi nacionalnih manjina na što kvalitetniji i efikasniji način realiziraju. Ovaj dio izbora, za vijeća i predstavnike, je ključna stvar. Unatoč dijalogu, kritikama i primjedbama da se u izbore ide prerano, mislimo da su izbori održani u pravo vrijeme, i da je, u odnosu na dosadašnju problematiku, cijelu priču sa izborima i izbornim zakonom trebalo i ranije poticati. Implementacija zakona u korist nacionalnim manjina je ključna i već sada može donositi neku promjenu svim strukturama i građanima društa. Sada će se u društvenom i političkom životu hrvatske, od lokalne uprave i samouprave do vrhova vlasti, a pritom mislim i na Savjet, koji se konstituira i pojavljuje kao jedno sasvim osobito tijelo na razini države, i po sastavu i po poslovima koje će obavljati, će savjetovati državu i biti trajno prisutan u smislu kritike i kontrole implementacije ustavnog zakona.  Pojavljuju se, dakle, novi ljudi kroz ta vijeća, koji će sada sa gradskim vijećima i mjesnim odborima, i na razini županija, oni su sada ovdje, a do sada nisu postojali. Mislimo da je to ključno i temeljno. Na taj će se naziv i cjelina društva senzibilizirati na te probleme, i ti će idući izbori, respektirajući nedostatke prvih izbora... Mislim da bi bilo logično da se oni održe u isto vrijeme sa parlamentarnim izborima... Bilo bi dobro da se idući izbori održavaju u okviru sa izborima za lokalnu samoupravu, i da se na taj način cjelokupna problematika nacionalnih manjina inkorporira...). Kritike i polemike su normalne i dobrodošle...

 

Mladen Turkalj, Državno izborno povjerenstvo

 

(Mirjana Radaković: zamolit ću g. Turkalja da nam kaže koji je točan naziv ovih izbora, jer mnogi imaju problema s tim, i drugo, kako se može doći do službenih rezultata izbora, jer postoji veliki interes kod novinara i NGO o tome).

          Temeljna zadaća hrv. drž. povjerenstva bila je organiziranje, provođenje i nadzor izbora, pa ću reći nešto o tome. DIP je nakon raspisivanja izbora uspješno provelo, a i nadziralo izbore. Naime, u samom početku rada DIP na vrijeme smo kreirali sve potrebne tiskanice i dali sve obvezatne upute. To je omogučilo i izbore 18. svibnja, koji su provedeni na svim biračkim mjestima i svim razinama lokalne samouprave na kojima je bilo valjanih kandidatura.

Što se tiče naziva izbora, tu je bitan sadržaj, a tu ne bi smjelo biti izazivati nikakve sumnje i neznanje. Dakle, to su izbori za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina. Jedino što smo primjetili u radu, i na temelju upita nekih predstavnika nacionalnih manjina, nije se provodila distinkcija između ovih i svih prethodnih izbora. Naime, ovi izbori nisu izbori za tijela vlasti. Iz te činjenice je, s obzirom da su predstavnici manjina i udruga shvaćali da su to izbori za tijela vlasti... oni su se zbog toga na krivi način postavljali u ovim izborima... O tome će vjerojatno biti pitanja. Što se tiče informacija o rezultatima izbora, tu se uvijek radi o istim problemima. S obzirom na to da se radi o lokalnim izborima, oni se izvršavaju na razini grada, općine i županije, i ta izborna tijela i objavljuju rezultate, i rezultati su objavljeni. Međutim, kako smo obaviješteni, vrlo brzo će i mediji i vlada dobiti te podatke čim ih prikupimo i sistematiziramo. Evo, ja bih toliko za početak.

 

Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine

 

(Mirjana Radaković: Vi ste predsjednik jedne nove institucije, pa bih Vas molila da kažete nešto o savjetu ukratko, kako se osjećate u toj ulozi i kako vidite izbore koji su provedeni).

Iako ovdje sjede ljudi koji dosta znaju o tome, ja ipak osjećam dužnost i potrebu predstaviti  Savez za nacionalne manjine. Dakle, po novom ustavnom zakonu, takva institucija je jedinstvena u Evropi. Ja to govorim ponajprije o njoj kao o krovnoj instituciji o manjinskim pitanjima u ovoj zemlji i drugo o njenom sastavu. Naime, ona se sastoji od tri vrste zastupljenosti. U taj savjet automatski ulaze saborski zastupnici nacionalnih manjina. Oni su u biti politički predstavnici manjina u tom savjetu. Druga grupa su imenovani, u koju spadam i ja. To je zato jer je Vlada RH odlučila imenovati osobe iz redova stručnih, znanstvenih i predstavnika udruga kojih predlaže pet članova. Tu moram nešto istaknuti što je dosta nepoznato, a to je da ti imenovani imaju dvostruki legitimitet. Naime, oni su predloženi od svojih udruga manjinskih, a potvrđeni od Vlade, znači od većinskog dijela. Treći, koji nažalost još nisu, ali nadam se da će ubrzo ući, to su predstavnici iz Vijeća za nacionalne manjine. Zato i ovaj uvod, da bi se shvatila uloga tog savjeta, jer i tu, već na početku ima dosta nesporazuma. Naime, ovaj savjet predstavlja sve manjinske zajednice. Za savjet – sve su zajednice iste. Čak je i u zakonu predviđeno da od ovih sedam iz Vijeća za nacionalne manjine budu iz onih zajednica koje su toliko malobrojne, da inače ne bi bile zastupljene. To su činjenice i to je zakon, i moram reći, to je ustavni zakon, bitan za Evropu. To se i vrlo lako može dokazati.

Što se tiče izbora, Savjet ima tu jednu posebnu ulogu koju želim objasniti. Kada budu gotovi službeni rezultati izbora, Savjet će ih tada analizirati i podnijeti Vladi svoju analizu što smatra da treba unaprijediti i poboljšati u tom dijelu. Ima nesporazuma oko toga i tu se čak na početku spomenulo da je savjet pri vladi. To nije točno. Savjet je autonoman. Ima jedino ured koji se zbog čisto upravnih i činovničkih stvari nalazi u vladi. Ali je potpuno autonoman. Želio bih nešto reći o izboru za Vijeća nacionalnih manjina. Vi ste svi upoznati sa stavovima članova Savjeta za nacionalne manjine – saborskih zastupnika koji su se izjasnili javno o svojim stavovima itd. Oni se izjašnjavaju o svojim stavovima. Savjet se o tom pitanju još nije izjasnio jer naprosto nema sve pokazatelje. Imamo dosta i upita i informacija s terena, pa ću Vam konkretno reći što smo mi uočili. Kao što je rekao gospodin Turkalj, na ovim izborima se iskristaliziralo nešto – da je potrebno ODMAH donijeti promjene o Izbornom zakonu. Vrlo ću kratko to objasniti. S pravnog stanovišta je apsolutno točno da je pravno-formalno u redu sve što se tiče tih izbornih stvari, čak i zakona samog po sebi, samo, moram napomenuti, kolega Turkalj, da je sastavni dio zakona za izbor se primjenjivao za tijela vlasti, isti se zakon primjenjivao za ova vijeća.  To je naša primjedba i to se lako dokaže da to nije tako.

Pokazat ću vam to na jednom primjeru. Liste oko kojih je bilo problema, nije bilo istaknuto iz kojih su oni udruga, to je bilo apsolutno zakonski u redu, zato što se te liste upotrebljavaju kod izbora za izvršna tijela gdje je nosilac neka stranka ili neka osoba koju ti ljudi znaju. Kod izbora za nacionalna vijeća to nije tako… dobro, ja vam govorim primjedbe što možemo odmah naprosto dokazati… To se iskristaliziralo ovim izbornim zakonom, da se to mora pod hitno mijenjati. Što se tiče rezultata izlaska… moram reći da kao predsjednik Savjeta kontaktiram sa svim manjinama. Potpuno objektivno, to nije kod svih manjina isto.  Neki smatraju da su na takav način iskonzumirali svoja prava, neki smatraju da nisu, neki smatraju da nije ni trebalo izaći na te izbore. Znači, stavova ima mnogo. Nama je bitno kao savezu i to je naša dužnost. Mi moramo implementirati Ustavni zakon o zaštiti nacionalnih manjina, prava i slobodā. Ja mogu ovdje o okolnostima govoriti vrlo dugo, kako je i što bilo. Mogu spomenuti da je bilo neinformiranosti, a možda je to i najveći problem i sigurno smo locirali da ćemo morati jako mnogo poraditi na edukaciji. Mene osobno jako interesira kasnije u diskusiji koji su se problemi pojavljivali, jer to će savjetu sigurno koristiti. Mogu neke stvari kasnije obrazložiti ako će vas to interesirati, ali svakako bi mi bilo drago da čujem vaša mišljenja, da ih mogu prenijeti savjetu. Hvala.

Žarko Puhovski, predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora

 

(Mirjana Radaković: Hvala lijepa gospodinu Tolnaueru. Nadam se da ćemo imati dovoljno mjesta i vremena nakon uvodnih izlaganja postavljati pitanja, davati komentare, svatko iz svog područja interesa i tamo gdje je locirao problem. Sada malo gospodin Puhovski u svoje ime i ispred Hrvatskog helsinškog odbora. Kako vam se čine izbori i ozračje u kojima su izbori provedeni)

 

Htio bih reći, što je naravno kraće moguće četiri stvari koje mi se čine važnim.

Prvo, ovdje je riječ o predstavljenosti manjina, etničkih manjina. To je problem koji se u Hrvatskoj vuče dvije godine, otkako je proveden popis. Nakon popisa i objavljivanja rezultata, Vlada je bila obvezna da u roku od 90 dana organizirati dopunske izbore u organima lokalne uprave i samouprave. Vlada je najprije 8 mjeseci manipulirala s objavljivanjem rezultata popisa. Nakon što ih je objavila 8 mjeseci nakon svojega obećanja, nakon toga je počela manipulirati s datumom objavljivanja izbora. Nikad ih nije do dana današnjega organizirala. Nakon 6 mjeseci Vlada je rekla da će se to preskočiti, nego da će se novi izbori organizirati zapravo tek kada bude usvojen zakon o manjinama. Onda se manipuliralo s donošenjem Zakona o manjinama, koji je konačno donesen, ne tako dobar, kao što je maločas rečeno, ali s obzirom na Hrvatsku, po mojem sudu, relativno dobar. Bitni problem tog zakona, u kojem su sudjelovale i većina i manjine je što se previše koncentrira na predstavljenost manjina u organima od samouprave lokalne do parlamenta, a malo ne neke stvari koje su zapravo životno bitne, dnevno bitne za manjine, ali to je drugo. Nakon toga, Vlada nije organizirala koje je trebala, nego je organizirala izbore koje nije trebala. Naime, nije organizirala dopunske izbore u organima lokalne uprave i samouprave, nego je organizirala izbore za nešto za što nitko ne zna točno čemu služi. I tu je po mom sudu ključni propust. Ljudi nisu izašli na izbore zato što nisu imali pojma za što bi glasovali. Kad kažem za što, ne kažem za koga. Nego, što će raditi ti ljudi? Ti ljudi nemaju zakonsku odredbu na osnovu koje bi se sastali. Nemaju zakonsku odredbu koja bi precizirala djelokrug rada. Oni ne znaju uopće što ta vijeća predstavljaju. Jedino što je dobro je što se malo više pripovijedalo o manjinama nego obično. Ali, opet jedna neugodna stvar. Da su propisali takve odredbe, koje su, da se najpristojnije moguće izrazim, izazvale potpunu konfuziju kod muslimanā Bošnjakā. I iz toga se reagiralo na način, koji je pravno-politički-moralno nesuvisao… i time se oštetio jedan broj hrvatskih državljana u njihovim pravima.

Manipuliralo se s izbornim popisima Romā, i onda je naravno Izborno povjerenstvo reklo da su ljudi koji nisu na popisu, ljudi koji ne mogu glasovati, što je naravno jasno, i dodali su: "Nas se ne tiče kako to da oni nisu na popisu". To što Rome desetljećima drže u situaciji da ne -mogu doći na popis… se formalno-pravno valjda nikoga ne tiče. To su dakle, samo neki tehnički problemi. Ali, ponavljam, oni se meni čine irelevantnim. Irelevantnim mi se čini to što, ponavljam, imamo situaciju u kojoj se organiziraju izbori za nešto što ne radi, a dvije pune godine se odbija realizirati pravo manjina da budu, sukladno zastupljenosti u pučanstvu, predstavljeni u organima lokalne uprave i samouprave… što je po mojem sudu, slično. Mi imamo u Hrvatskoj općinā u kojima su različite zastupljenosti i do 30% na štetu manjina… i lokalni organi funkcioniraju. Nitko ne postavlja pitanje o legitimnosti tih organa. To je nešto što zapravo, po mojem sudu, otvara pravo građanima u općinama da naprosto odbiju plaćati porez, da odbiju surađivati s tim lokalnim organima jer oni nemaju demokratsku legitimaciju u skladu s hrvatskim zakonom. Zašto to nikoga od vlasti ne brine, meni nije jasno. Odnosno jasno mi je, izbori dolaze i vlast zna da u Hrvatskoj nije dobro dati koncesije manjinama prije izbora, jer će to većina kazniti. Hrvatska većina nema simpatija za prava manjina. O tomu nema spora. U ispitivanjima javnoga mnijenja, to se iskazuje na izborima, to se iskazuje svake večeri u tučnjavama po kafićima. To jesu realne činjenice. Iz njih se ne izlazi izborima za fantomska tijela… to su fantomska tijela, s 3, 4, 5 % izašlih od broja upisanih, s manipuliranjem s pravima pojedinih manjina da u tim izborima sudjeluju, nego se izlazi logikom državne konstrukcije… to znači dopunskim izborima za tijela lokalne uprave i samouprave, dok se tomu ne pristupi, moje je uvjerenje da nema drugog načina, nego da se situacija ocijeni kao državna politika koja ignorira pravo manjina na taj status.

 

Mirjana Radaković

 

Evo čuli smo profesora Puhovskog. A sada ocijene i prijedlozi za poboljšanje rada. Slobodno iznesite svoje viđenje i kritike. Pozvali smo i saborske zastupnike nacionalnih manjina, ali danas je sastanak Saborskog odbora za ljudska prava, pa je zasigurno i to bio razlog spriječenosti.

 

Mladen Turkalj

 

Naime, radi se o problemu ili pitanju, je li na glasačkom listiću trebao stajati predlagač. Mislim da nije trebalo stajati, da nije smjelo stajati… iz jednog temeljnog razloga, jer se ne biraju udruga. Unatoč toga, potaknuti većim brojem upita u tom smislu, mi smo ipak omogućili da se i to na neki način vidi tako što smo valjane kandidature, obvezali tijela dakle u biračke odbore, na biračkim mjestima valjane kandidature izvjese, a iz kandidatura je bilo vidljivo tko su predlagači. Ali, opet vam kažem, mi smo učinili nešto što nije potrebno. Ne mogu shvatiti da može postojati kolizija interesa između dviju udruga jedne manjine. Čini mi se da je manjinski interes svih udruga jedan – promicanje temeljnih interesa te manjine mora biti isti. Tu ja ne vidim nikakve kolizije.

 

Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine

 

Ne bih htio da se ovo pretvori u polemiku, ali mislim da dio ljudi ne razumije o čemu mi pričamo. Apsolutno je točno to što vi govorite. Člankom 31. – nije to politiziranje – to je ono što je nama sada se pokazuje – to nije izbor za lokalnu upravu i samoupravu. O čemu se radi? Manjine unutar sebe isto imaju pravo na nekakvu demokraciju i pluralizam. Bilo bi žalosno  da manjina ima nekog lidera koji ima jedno jedino mišljenje i toga provodi. U manjinama ima isto problema jer one dijele sudbinu ovoga društva, ali ne može se pravno objašnjavati da se jedan zakon koji se primjenjuje za izbor izvršne vlasti može primjenjivati za izbor savjetodavnu. To je jasno kao dva i dva. Pitam Vas sada jer se jučer saznalo da nema naputka tko uopće saziva ta vijeća, jer su to neprofitabilne organizacije. Htio bih se osvrnuti na ovo što je rekao prof. Puhovski. Zakonom se točno zna što predstavljaju ta vijeća za nacionalne manjine. Nije problem zakon, problem je totalne neinformiranosti, koja se pokazala s obje strane. Mi moramo iskreno priznati da imamo manjine koje u svom da tako kažem, ustroju nisu iste. Vi imate, recimo, odlično… i te manjine su odmah reagirale. Bilo ignoriranjem tih izbora, ili organizacijom. Imate Rome, tu su sasvim drugi problemi nego Talijani koji su organizirani tradicionalno, i konačno moje židovske zajednice iz koje ja dolazim, srpska zajednica koja je isto organizirana. Sve su to problemi, međutim, tu se postavlja ono što je naznačio prof. Puhovski. Mi gledamo često te izbore po našoj urbanoj sredini. Imam podatke. Neki nisu iz straha izašli. To je pitanje društva, zato što u nekom mjestu X najednom pojavi na nekakvim izborima: "Gle ti njega, Pazi ti to…". Vi znate taj mentalitet, to tradicionalno društvo i na tome treba najviše poraditi. Hrvatsko društvo nije dobro upoznato s tim manjinskim pitanjima. Meni je to čak nezgodno reći, kao problematski govor predsjednika Savjeta. Savjet je tek mjesec dana… ima velike mogućnosti. Ne propagiram ga, već želim reći da ćemo mi pokušati sva ta pitanja potaknuti. Zakon može biti savršen, ali to je mrtvo slovo na papiru, to su notorne stvari. Želio bih vam još nešto reći, da vas ne davim.

Mi moramo poraditi  na oslobađanje od nacionalne uskogrudnosti ovoga društva. Vrlo često manjine prezentiraju neki na najekstremističkiji način i onda im mediji daju preveliku važnost. Konkretno, u praksi, mi moramo prihvatiti kulturu različitosti. Manjine ne traže nikakvu ekskluzivu. U manjinama ima akutnih pojava, karijerizma, pohlepe, financijske pohotnosti… sve ono što prati… toga ima. Biznisa – ima. Ali to nije ono što prevladava. Kako se društvo afirmiralo recimo medijski? Npr. na HTV-u imate Prizmu koja je stvarno dobra emisija koja konkretno informira o manjinama. Istovremeno, vi imate Meridijan 16, na kojem ovako najavljuje, ja doslovno citiram: Hrvatske porezne obveznike, izbori će koštati 20 milijuna kuna. Kakvo je to senzibiliziranje društva? I još nešto. Iz toga proizlazi pet stvari. Prvo da će koštati, a drugo da ti ljudi, tih 320 tisuća ne plaća porez u ovoj zemlji. Vi imate priču o tome kako su ovi izbori strašno skupi, a istodobno pojedini ministri reklamiraju sami sebe.  Naglašavam vas da ne možemo manjine izvaditi iz konteksta u kojem živimo. Bitno je na kraju da kažem da tu ima isto dosta nesporazuma. Ne interesira nas izborna kampanja, interesira nas da ovaj ustavni zakon počnemo provoditi, da ljudi znaju konzumirati svoja prava. I još jednu stvar. To je štetno i za ovo društvo i za nas, kada pojedini političari daju izjave tipa da je slab odaziv manjina opredjeljenje manjina za građansku opciju. Time što su se ljudi odbili identificirati kao pripadnici nacionalnih manjina. Volio bih to smatrati gafom. Ako se to stvarno tako tumači, onda je to uvreda svim pripadnicima nacionalnih manjina.morao sam to reći jer to nikome ne koristi.

 

 

Darko Šolc, predstavnik Saveza slovenskih društava

 

Dobar dan. Iako znam da ste pročitali iz štampe. Sigurno je da su ovi izbori doneseni naprečac, veoma malo tako da smo bili svi iznenađeni, makar je vlada dala izjavu da se to već dugo priprema. To je jedna nezapamćena konfuzija, a drugo je da su to predstavnici manjina koji nisu politički zreli. Oni imaju jedan stav razmišljanja i to nisu izbori za politička tijela, već iza toga stoje političke stranke i politička vlast. To su kulturno-prosvjetna društva, 90% su to amateri, koji na ovakvim izborima nisu imali nikakve veze. I tamo gdje su bili jači savezi tamo smo uspjeli nešto organizirati, da bi onda dobili ta vijeća. Postavlja se pitanje koja je svrha tih vijeća, jer sada su u njima isti ti ljudi iz kulturno-prosvjetnih društava, dakle radimo jednu paralelnu organiziranost, ne znam koja je to svrha. Govorim o slovenskoj manjini. Naš je dojam da je to jedno koketiranje s Evropom, imamo osjećaj da je to pod tutorstvom Evrope… oni su tako htjeli, pa sad hajdemo napraviti još i te izbore. Pokazala se jedna neusuglašenost. Provjera biračkih spisa, provjera samih statistika od prije dvije godine i nedopustivo ponašanje ljudi koji su radili provjere tih biračkih spiskova. Npr. iz Splita, u prostoriji dođe 10 ljudi. Ovaj kaže imam jednoga koji kaže da je Slovenac, onda ovaj stisne neki broj, provjerava, onda veli… je je, vi ste Slovenac. Ako je to vama u redu, ne znam. To je primjer koji je dosta bio ovako zapažen. Inače, slovenska manjina će trebati puno raditi. Nakon ovako loših početnih izbora, makar je stav vlade bio da se prvi mačići bacaju u vodu. Inače, danas nije nikakav sastanak saborskih odbora, ni pododbora, nije to nikakav razlog da ih nema.

 

 

Ksenija Seferović, Udruga žena Romkinja Hrvatske

 

Reći ću svoje dojmove što se tiče izbora. Mogu reći da smo stvarno razočarani. Premalo je vremena bilo za izbore. Prije svega, organizacija nije bila tako pozitivna. Ovo je u biti na neki način bilo iskorištavanje. To nije samo moje viđenje i stav, jer ima nas dosta. U popisu stanovništva u RH, nacionalna manjina Roma – ima nas oko 9 tisuća i nešto, a po popisu u Strassbourgu ima nas oko 30 do 40 tisuća. Na ove izbore je izašlo 139 birača. Gdje su ostali? Trebala se provoditi kampanja. Tko je kriv? Može se reći da je Vlada RH 27.03. raspisala da će izbori biti. Drugo, ne znam, malo je toga da Zagrebačkas županija nije dobila... bilo je samo jedno izborno mjesto. Tamo na Pešćenici, a znamo da je grad Zagreb i Zagrebačka županija jako velika. Znači, Roma ima dosta, a izašlo ih je jako malo. Moj osobni stav je da je ovo moglo biti mnogo bolje da smo imali malo više vremena, da nismo razjedinjeni kao Romi. Imalo bi se tu još puno toga reći.

 

Zdravko Stojanović, pomoćnik ministrice pravosuđa, uprave i lokalne samouprave

 

Pažljivo slušam sve kritike i ocjene. Želim se priključiti raspravi u tom smislu da kažem samo dvije-tri riječi o tome što je zadaća ministarstva, odnosno Vlade vezano za daljnji postupak u odnosu na ove izbore. Nemam namjeru ulaziti u diskusiju ili polemiku veanu za ocjenu o tome jesuli izbori ili vrijeme za njihovo provođenje bili prekratki, je li Vlada tu ostavila premalo vremena... činjenica je da je zakon, odnosno ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina donesen i da su u njemu propisani rokovi i smatram da su i predstavnici manjina mogli iz toga zaključiti kada je potrebno započeti s pripremama za izbore tih vijeća, u kojoj je mjeri znači bila kriva vlada, a u kojoj sami predstavnici manjina... o tome se svakako može diskutirati, ali ono zbog čega se javljam je samo da kažem da je bilo spomenuto što sad dalje. Kako formirati ta vijeća, tko će i kako  i na koji način ona funkcionirati, naravno u skladu s onim što im je ustavni zakon i dao, njihove ovlasti. Ne bih se složio s profesorom Puhovskim da se zapravo ne zna zašto ta vijeća, odnosno što ta vijeća trebaju raditi. Iz zakona se vrlo jasno može uočiti koja im je namjera i svrha, jasno je da nema proceduralnih propisa, iz jednostavnog razloga koji može biti opravdavajuć ili ne, po mom mišljenju bi trebao biti, a to je da se prvi puta išlo u jednu tako široku ustavnu akciju i u formiranju takvih vijeća koja hrvatska praksa u ovom području nije poznavala i koja u svakom slučaju sama po sebi predstavljaju jedan veliki korak naprijed, odnosno u demokratizaciji društva u cjelini i posebnop u odnosu naravno na manjine. Znači, što sada slijedi, mi smo već imali upite s te strane. Da li s nekim uputama ili naputkom ili tim oblikom komuniciranja dati osnovne smjernice za formiranje tih vijeća odnosno za sazivanje. Mi smo u ministarstvu više na liniji u pravcu da to vlada učini svojom odlukom, u tom smislu ćemo napraviti takav jedan prijedlog za vladu, međutim prije svega očekujemo da nam izborna komisija službeno pošalje rezultate izbora kako bismo mogli imati podlogu za takvu odluku. Prema tome, vjerojatno će to na toj razini biti riješeno, kako će sama odluka o sazivanju biti formirana, to ćemo riješiti, ne mogu u ovom času reći jer postoji više mogućnosti i varijanti u koje sada ne bih htio ulaziti u detalje, ali to su sljedeći koraci. Također, u odnosu na ministarstvo postoji i obveza da se tim vijećima ponudi jedan određeni nacrt i zbog statuta, znači jednog općeg akta temeljem kojeg bi oni mogli funkcionirati i u okviru kojegh bi oni trebali nastaviti svoj neposredni rad. Mi imamo naravno u ministarstvu iskustva s tim, s obzirom da su u krajnjoj liniji vijeća nacionalnih manjina udruge građana koje imaju svoju pravnu osobnost i svoju društvenu funkciju pa možemo u tom kontekstu koristiti postojeće modele vezane za udruge građana, naravno prilagoditi ih specifičniom potrebama, svrsi za koja su ta vijeća zakonom predviđena i na kraju krajeva treća krupna uloga moje ustanove je ta da se izradi registar, odnosno pravilnik o vođenju registra, vijeća nacionalnih manjina i da se takav registar formira, ustroji i vodi po odredbama tog pravilnika nakon što... znači postoji jedan cijeli niz koji treba obaviti koji će sigurno vlada i učiniti i onavljam, bez obzira da li ćemo situaciju komparirati s prvom ljubavlju ili s mačićima, ali čini mi se da ipak ovo prvo iskustvo jedno tako široko važno formiranje vijeća, odnosno izbora i formiranje vijeća nacionalnih manjina sve do savjeta u samom vrhu vlasti. Hvala.

 

Ja vam nisam zadužen za predstavnička tijela. Prema tome ja mogu zamoliti moju načelnicu koja je apsolutno informiranija od mene da vam na to odgovori.

 

Načelnica?

 

Što se tiče usklađivanja instituta općina i gradova s Ustavnim zakonom, taj postupak je dovršen. Općine i gradovi koji nisu imali uređena ta pitanja, oni su donijeli odgovarajuće statutarne odluke. Istovremeno su izvršili popune svojih vijeća tamo gdje je to bilo potrebno, gdje nije bila osigurana zastupljenost predstavnika manjina u vijećima, u skladu s odredbama Ustavnog zakona i gdje je to bilo moguće izvršiti na način kako je to ustavni zakon propisao i kako je propisano izmjenama izbornog zakona. Veoma je mali dio općina i gradova ostao koji nije mogao na način kako je to predviđeno ustavnim zakonom, i izbornim zakonom, popuniti svoja vijeća brojem pripadnika manjina... ti se podaci upravo završavaju. Prikuplja ih ministarstvo. Vjerojatno će idućiu tjedan biti prezentirani vladi i u tim slučajevima gdje nije osigurana odgovarajuća zastupljenost, a ponavljam, veoma je malo tih jedinica u kojima sada nakon naknadnih popunjavanja nije osigurana zastupljenost. U tim jedinicama će jasno biti raspisani dopunski izbori.

 

Žarko Puhovski

 

Tri stvari. U zakonu, čl. 31. je dovoljno jasno određena vrst rada ili djelokrug rada tih vijeća. Ja sam rekao da se u javnosti nije znalo. Pogledajte medije koji su o tome obaviještavali, uključujući manjinske medije, o tome nije bilo riječi.

Drugo, kada se gleda čl. 31. on jasno govori o tome da je najveći dio sadržaja rada vezan u odnose organa lokalne uprave i samouprave u kojima po čl. 39. stavak 2., u vezi s čl. 20, stavak 5. je prvog dana proljeća ove godine trebalo organizirati dopunske izbore. To nije učinjeno. Za razliku od gospođe načelnice tvrdim da se radi o nekoliko desetaka općina i gradova. To znači da se protuustavno deprimira ljude za njihova prava, to je težak ustavni prekršaj i kazneno djelo. Ne shvaćam kako nitko ne čuje o čemu je riječ. Deseci tisuća ljudi su oštećeni za svoja državljanska prava. I sad se govori, organizirat će se izbore. Zadnji dan za organiziranje izbora je bio 21. ožujka 2003. Prvi dan proljeća. Pa ne možemo sad nakon dva i po mjeseca reći bit će to skoro. Oprostite, to je ponašanje doslovce na razini nijekanja Ustava i zakona. Bez obzira. Govorim o tome što se događa. I molim Vas da se to pokuša ozbiljno shvatiti. Dvije godine ova vlada sustavno oduzima manjinama pravo na predsstavljenost u organima uprave i lokalne samouprave. To ne može biti slučajno. Sad im daju vijeća koji imaju smisla samo u odnosu na organe uprave i lokalne samouprave u kojima oni nemaju riječ. Ja ću vam sada izrecitirati deset općina za koje tvrdim da organi lokalne uprave neće htjeti komunicirati s manjinskim vijećima. Naprotiv, tvrdim da ne mogu pogriješiti... u kojima imate 19% u kućanstvu pripadnika jedne manjine, a jedan od 124 ljudi zaposlen u lokalnoj upravi pripada toj manjini. Nemojmo se praviti kao da smo se padobranom spustili. Dakle, ovdje treba intevenirati da bi se stvari promijenile. I samo da kažem nešto što mi se čini jako važnim. To je čl. 33. O  kojem je bilo kao što znate kada se zakon donosio puno rasprave. To su koordinacije vijeća. Sad će početi političke gužve kad se vijeća odluče koordinirati, jer će opet početi histerije s hrvatske nacionalističke desnice, prije svega u odnosu na Srbe da oni rade nekakve svoje autonomne oblasti itd, a da opet nitko u upravi i vladi nije pripremljen da na to reagira. Dakle, imam osjećaj da to jednostavno nikom nije važno, da se tu radi o fundamentalnoj povredi ljudskih prava blizu 10% stanovništva Hrvatske.

 

 

Mirjana Radaković:

 

Predlažem deset minuta pauze. A onda se poslužite sokovima... Gospodin Stojanović, vi morate ići...

 

 

Stojanović:

 

Dakle, radi se o nekoliko stvari. Ne o ocjeni političke situacije koja... u potpunosti se slažem s profesorom na terenu dovesti do dopunskih izbora i problema s tim koordinacijama. Međutim, bojim se da Vlada stvarno ne može odgovoriti na sva pitanja u ovom društvu na način da preduhitri i spriječi sve ono što Hrvatska priprema u nekim svojim političkim programima da može unprijed... To je ipak rezultat jednog društvenog i političkog razvoja cijelog društva prema demokratizaciji na duge staze... a mi sada govorimo o propustu.