(Izradila Tena Erceg, Centar za ljudska prava, Zagreb, 2004.)

Od svog osnutka 1946. godine Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO) ukazuje na potrebu suzbijanja diskriminacije u obrazovanju, vodeći se stavom da je pravo na obrazovanje temeljno ljudsko pravo svakog čovjeka. Prvi dokument koji konkretno definira promoviranje ljudskih prava i sloboda kao jedan od ciljeva obrazovanja je UNESCO-va Preporuka o obrazovanju za međunarodno obrazovanje, suradnju i mir, i obrazovanje za ljudska prava i temeljne slobode iz 1974. godine. Ovaj dokument preporuča svim državama članicama da, s ciljem promicanja međunarodne solidarnosti i suradnje, koji su neophodni za ostvarivanje individualnih prava i sloboda, formuliraju i započnu s provođenjem na svim razinama obrazovne politike koje će promicati razumijevanje među narodima i kulturama, svijest o pravima i obavezama pojedinaca i grupa, te spremnost pojedinca da sudjeluje u rješavanju problema šire zajednice. Da bi se to ostvarilo, potrebno je sve osobe uključene u obrazovne sustave, od učitelja do učenika i studenata, podučavati ljudskim pravima.   1986. godine UNESCO pokreće desetogodišnji Plan razvoja obrazovanja za međunarodno razumijevanje, suradnju i mir te obrazovanja za ljudska prava i temeljne slobode. Kao dio UN-ova Programa za mir (Agenda for Peace) u Beču je 1993. godine održana Svjetska konferencija o ljudskim pravima, gdje se također govorilo o potrebi obrazovanja za ljudska prava. Kao osnovni cilj postavljeno je iskorjenjivanje nepismenosti, a obrazovanje za ljudska prava smatra se neophodnim za uspostavu mirnih i harmoničnim odnosa među ljudima. Državama članicama predloženo je da se u sve formalne i neformalne obrazovne institucije uvedu predmeti ljudska prava, humanitarno pravo, demokracija i vladavina prava. Plan obrazovanja za ljudska prava treba uključivati pojmove mir, demokraciju, razvoj i socijalnu pravdu, onako kako su oni definirani u međunarodnim i regionalnim instrumentima. (Vienna Declaration and Programme of Action, Adopted by the World Conference on Human Rights in Vienna on 25 June 1993). Za potrebe distribuiranja javnih informacija UN je tada pokrenuo Svjetsku javnu informativnu kampanju za ljudska prava (The World Public Information Campaign for Human Rights), dok je kao temeljni instrument za razvoj obrazovanja za ljudska prava uzet Svjetski plan djelovanja u obrazovanju za ljudska prava i demokraciju (The World Plan of Action on Education for Human Rights and Democracy) usvojen u Montrealu, na međunarodnom kongresu UNESCO-a tri mjeseca prije ove konferencije. UNESCO je 1994. i 1995. godine prihvatio Deklaraciju 44. Međunarodne konferencije o obrazovanju i Cjeloviti okvir djelovanja u obrazovanju za mir, ljudska prava i demokraciju (Declaration of the 44th session of the International Conference on Education, Geneva, Switzerland, 1994, and Integrated Framework of Action on Education, for Peace, Human Rights and Democracy, Paris, France, 1995). Odlučeno je i da od 1. siječnja 1995. godine započne UN-ovo Desetljeće obrazovanja za ljudska prava (UN Decade for Human Rights Education), čiji je početak službeno proglašen Rezolucijom 49/184 iz prosinca 1994.   Svjetski plan djelovanja u obrazovanju za ljudska prava i demokraciju i Plan akcije Desetljeća Ujedinjenih naroda o obrazovanju za ljudska prava 1995-2004 (The Plan of Action of the United Nations Decade for Human Rights Education) osnovni su dokumenti UN-ova Desetljeća za ljudska prava. Ti dokumenti temeljito analiziraju razloge za što sveobuhvatnijim obrazovanjem za ljudska prava, njegove sudionike, ciljeve i strategije, naglašava da obrazovanje za ljudska prava i demokraciju treba biti interdisciplinarno, te da se Plan temelji na standardima međunarodnog prava. Obrazovanje za ljudska prava ovdje je definirano kao "podučavanje, distribuiranje i informiranje usmjereno na izgradnju univerzalne kulture ljudskih prava putem usađivanja znanja i vještina i izgradnje stavova". Normativni temelji Svjetskog plana različiti su dokumenti UN-a o ljudskim pravima; Opća deklaracija o ljudskim pravima, Međunarodna povelja o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, Konvencija o pravima djeteta, Konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije žena, Konvencija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije, te Bečka deklaracija. Kao osnovni razlog uopće inzistiranja na globalnom obrazovanju za ljudska prava, navedena je zabrinjavajuća raširenost kršenja ljudskih prava u 20. stoljeću kao rezultat porasta rasizma, nacionalizma, ksenofobije i vjerske netolerancije. Globalno obrazovanje za ljudska prava i demokraciju ima stoga za cilj sprečavanje ovakvih pojava inzistiranjem na univerzalnosti ljudskih prava. Glavnu strategiju, koju kasnije preuzimaju vlade država članica, odnosno nacionalne obrazovne institucije (focal points) razvili su UNESCO i Centar za ljudska prava pri UNOHCHR-u, u suradnji sa svim relevantnim UN-ovim i drugim agencijama, te svim relevantnim UN-ovim tijelima za ljudska prava. Strategija se zatim distribuira putem međunarodnih, regionalnih i nacionalnih mreža do obrazovnih institucija. Neki od ciljeva su distribucija materijala o ljudskim pravima, poduka učitelja, određivanje ciljanih grupa, mobilizacija civilnog društva za sudjelovanje u Planu, razvoj obrazovnih strategija, istraživanje, revidiranje školskih knjiga, razvoj suradnje, te povećanje sredstava za obrazovanje na svim razinama.     Obrazovanje za ljudska prava u dokumentima Vijeća Europe  Prvi dokument Vijeća Europe kojim se od država članica traži da promoviraju ljudska prava putem obrazovanja je Preporuka br. R (85) 7 o poučavanju i učenju o ljudskim pravima u školama, sa detaljnim načelima, ciljevima i strategijama uvođenja ljudskih prava  u škole. Na prvom Sastanku na vrhu čelnika država i vlada zemalja članica Vijeća Europe u Beču 1993. godine potvrđeno je da je obrazovanje jedan od temeljnih načina za ostvarivanje dugoročnog cilja učvršćenja mira i stabilnosti na kontinentu. Godine 1997., kao rezultat drugog sastanka na vrhu, Vijeće Europe pokrenulo je projekt Obrazovanje za demokratsko građanstvo (Project on Education for Democratic Citizenship), a 1999. godine donesena je i Deklaracija i program obrazovanja za demokratsko građanstvo temeljeno na pravima i odgovornostima građana. U tom dokumentu odgoj i obrazovanje za demokratsko građanstvo navodi se kao visoki prioritet budućeg djelovanja ove institucije. Kao osnovni ciljevi Programa navedeni su demokracija i ljudska prava, društvena kohezija, razvoj međudržavne suradnje i snošljivost među kulturama. Osnovni ciljevi Programa su izrada strategije uvođenja obrazovanja za demokratsko građanstvo u školske kurikulume, izrada nacionalnih planova, istraživanje, te obrazovanje i podizanje svijesti što večeg broja građana. Strategija za izradu nacionalnih planova predstavljena je 2000. godine u Krakowu, u obliku nacrta Zajedničkih smjernica u obrazovanju za demokratsko građanstvo.    

Obrazovanje za ljudska prava na sveučilištima u Europi  

London School of Economics and Political Science (LSE), London, Velika Britanija 

Na Londonskom fakultetu ekonomije i političkih znanosti ljudska prava uče se na dodiplomskom studiju, kao magisterij na pravnom fakultetu, te kao interdisciplinarni studij ljudskih prava (magisterij) u organizaciji Centra za studij ljudskih prava (Centre for the Study of Human Rights).   Na dodiplomskom studiju pravnih znanosti na LSE-ju, osim predmeta koji su indirektno povezani s ljudskim pravima (zakon o radu, medicinskoj zaštiti, obitelji, socijalnom osiguranju), zasebno se predaju Zakon o građanskim slobodama u Engleskoj i Walesu (The Law Relating to Civil Liberties in England and Wales), te Međunarodna zaštita ljudskih prava (International Protection of Human Rights).   Interdisciplinarni magisterij iz ljudskih prava (MSc Human Rights) koordinira i administrativno vodi Centar za studij ljudskih prava. Ovaj Centar započeo je s radom 2000. godine, koristeći stručnost i sredstva katedri društvenih znanosti na LSE za razvoj programa podučavanja, istraživanja i outreach programa na polju ljudskih prava. U sklopu istraživačkih aktivnosti akademici, praktičari, studenti i aktivisti iz različitih grana društvenih znanosti izučavaju kritična pitanja pokreta za ljudska prava danas, na nacionalnoj, regionalnoj i međunarodnoj razini. Jedan od važnijih tekućih projekata Centra je Budućnosti ljudskih prava (Human Rights Futures), koji se bavi novim trendovima u zaštiti ljudskih prava u kontekstu nacionalnih politika za borbu protiv globalnog terorizma. U sklopu outreach aktivnosti Centar za studij ljudskih prava funkcionira kao stručni, kritički forum za javne rasprave, diskusije, seminare i konferencije o ljudskim pravima.   Magisterij iz ljudskih prava pri Centru za studij ljudskih prava jednogodišnji je interdisciplinarni studij temeljen na tri osnovna znanstvena područja: pravna, filozofska i politička perspektiva o ljudskim pravima; društveno znanstveno istraživanje o uzrocima i načinima kontrole nad masovnim kršenjima ljudskih prava; stvaranje politika, zakonska implementacija i svakodnevna praksa ljudskih prava u vladinim institucijama, međunarodnim strukturama i nevladinim organizacijama. Predmeti se biraju sa različitih instituta i katedri društvenih znanosti, kao što su antropologija, Institut za studij razvoja, Europski institut, Odsjek vlade, Odsjek za međunarodne odnose, Odsjek prava, Odsjek socijalne politike, te sociologije.    Kao jedan od programa poslijediplomskog studija na pravnom fakultetu LSE predaje se Zakoni o ljudskim pravima (The Human Rights Law). Ovaj program magisterija (LLM) traje godinu dana, prilikom čega studenti biraju četiri predmeta, od kojih je barem jedan samostalna istraživačka disertacija, a postoji i mogućnost izvanrednog studiranja od dvije ili četiri godine. Studij uključuje različite kolegije, od kojih se neki podučavaju interdisciplinarno, a predavači su stručnjaci iz različitih područja društvenih znanosti, pravnici koji se bave ljudskim pravima, aktivisti, te vladini i međunarodni stručnjaci za ljudska prava. Predmeti su:  Međunarodna zaštita ljudskih prava (International Protection of Human Rights), Ljudska prava u zemljama u razvoju (Human Rights in the Developing World), Ljudska prava žena (Human Rights of Women), Međunarodno pravo  oružanih sukoba i upotreba sile (International Law of Armed Conflict and the Use of Force), Međunarodno pravo i zaštita izbjeglica, raseljenih osoba i migranata (International Law and the Protection of Refugees, Displaced Persons and Migrants), Pravo Ujedinjenih naroda (United Nations Law), Teorija, povijest i praksa zakona o ljudskim pravima (The Theory, History and Practice of Human Rights Law), te Terorizam i vladavina prava (Terrorism and the Rule of Law). Predaju se i sljedeći interdisciplinarni kolegiji: Osnovna pitanja u ljudskim pravima (Key Issues in Human Rights), Reguliranje novih medicinskih tehnologija (Regulating New Medical Technologies), Pravo i društvena teorija (Law and Social Theory),  Pravna znanost i teorija  (Jurisprudence and Legal Theory), Ustavna teorija (Constitutional Theory), Sloboda udruživanja u međunarodnom, europskom i nacionalnom pravu (Freedom of Association in International, European and National Law, i Međunarodno krivično pravo (International Criminal Law).  Pravni kolegiji na magistarskom studiju LSE-a o ljudskim pravima su sljedeći:  Ljudska prava u zemljama u razvoju (Human Rights in the Developing World) Kolegij se bavi primjenom globalnih ljudskih prava putem nacionalnih pravnih sistema u postkolonijalnim zemljama, s naglaskom na sudsku praksu ustavom zajamčenih prava. Neka od osnovnih pitanja kojima se kolegij bavi su:

Problem univerzalnih normi i različitosti društava

Međunarodna ljudska prava na nacionalnim sudovima

Izrada nacrta i sadržaj povelje o ljudskim pravima

Problemi sudske prakse: interpretacija, derogacija, ograničenja, horizontalni efekt, lijekovi

Građanska i politička prava, uključujući: život, mučenje, smrtnu kaznu, preventivno zatvaranje, slobodu izražavanja, religiju i udruživanje

Ekonomska, socijalna i kulturna prava, uključujući: hranu, zdravlje, obrazovanje, stanovanje, okoliš

Prava u uvjetima ekonomske ograničenosti, ukidanje prisilnog rada, sindikalna prava i ekonomski rast, prava i nedovoljni resursi

Metode provedbe: parnice od javnog interesa, komisije za ljudska prava, uloga NVO sektora

        Međunarodna zaštita ljudskih prava (The International Protection of Human Rights)Kolegij se bavi sveobuhvatnim proučavanjem širenja međunarodnog prava u smislu ljudskih prava i institucija na općoj i regionalnoj razini.

U prvom dijelu kolegija definiraju se osnovni konceptualni pojmovi kao što su: ljudska prava, uloga međunarodnog prava u zaštiti ljudskih prava, pojedinac i država, značenje različitih kultura, stupnjevi razvoja, ideologije, ljudska prava kao apsolutna ili ograničena prava, ne-diskriminacija, individualna i kolektivna prava, ekonomska, socijalna i kulturna prava.

U drugom dijelu proučavaju se pojedinačna ljudska prava, odnosno slučajevi temeljeni na različitim međunarodnim dokumentima, kao što su: pošteno suđenje, vlasništvo, sloboda izražavanja, pravo na život, privatnost, prava manjina, zabrana genocida, prava žena, djece, izbjeglica, itd.

Treći dio kolegija posvećen je sistemu međunarodne zaštite ljudskih prava i institucijama na međunarodnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini (UN, američki europski i britanski sustav), kao i vaninstitucijskim metodama promocije i zaštite ljudskih prava, kao što su nevladine organizacije.

Ljudska prava žena (Human Rights of Women)Uvod u rodno utemeljenu analizu glavnih normativnih i institucionalnih okvira za ljudska prava. Kolegij se bavi sljedećim pitanjima:

Koncept ženskih ljudskih prava

Međunarodni instrumenti za zaštitu građanskih, političkih, ekonomskih i socijalnih prava

Mehanizmi i institucije za zaštitu ljudskih prava u različitim regijama svijeta

Komisija o statusu žena i razvoj posebnih normativnih standarda za prava žena – Konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije žena i Izborni protokol iz 1999.

Rad Odbora za ukidanje diskriminacije žena

Debate oko univerzalizma i kulturne raznolikosti

Integracija roda u osnovne institucije za zaštitu ljudskih prava

Uspostava novih standarda na globalnoj i regionalnoj razini

Nasilje nad ženama, uključujući u vrijeme oružanog sukoba

Ekonomska prava i pravo na razvoj

Primjeri nacionalne zaštite prava žena, uključujući Indiju i Afriku

Žene izbjeglice

Prava djevojčica

  Međunarodno pravo oružanih sukoba i upotreba sile (International Law of Armed Conflict and the Use of Force)Cilj je ovog kolegija razviti razumijevanje principa međunarodnog prava koji reguliraju upotrebu sile u svijetu.

Prvi dio kolegija proučava pravo na upotrebu sile, odnosno njezinu zabranu u međunarodnim dokumentima, te iznimke. Proučava se pravo na samoobranu, humanitarna intervencija, intervencija s ciljem promicanja demokracije, samoodređenja i zaštite građana, odmazda i intervencija u građanski rat, upotreba sile od strane ili s dozvolom Ujedinjenih naroda.

Drugi dio obuhvaća pravnu regulaciju sukoba i proučava koncepte rata i oružanog sukoba, pravo na sudjelovanje u sukobu, zakon o oružju (uključujući nuklearno i kemijsko oružje), zaštitu civila, agresivnu okupaciju, zakon o pomorskom ratovanju, te promoviranje zakona o ratovanju, uključujući aktivnosti međunarodnih tribunala za bivšu Jugoslaviju i Ruandu).

Međunarodno pravo i zaštita izbjeglica, raseljenih osoba i migranata (International Law and the Protection of Refugees, Displaced Persons and MigrantsKolegij analizira međunarodni zakonski okvir u kojemu su smješteni uzroci, problemi, politike, standardi, tehnike i institucije za zaštitu tražitelja azila, muškaraca i žena izbjeglica, raseljenih osoba i migranata. Osnovna pitanja:

Preklapanje između Međunarodnog zakona o izbjeglicama, ljudskih prava, međunarodnog humanitarnog prava i humanitarne pomoći

Fenomen legalne i ilegalne migracije, uključujući krijumčarenje ljudima u kontekstu izbjeglica, prognanika, legalnih i ilegalnih migranata

Definicije osnovnih pojmova

Koncepti "utemeljenog straha" od progona i grupna podobnost za izbjegličku zaštitu

Procedure za određivanje izbjegličkog statusa na individualnoj i grupnoj bazi (u Africi, Aziji, Australiji, Europskoj uniji, Sjevernoj Americi i Latinskoj Americi)

Privremena zaštita

Proces isključivanja iz izbjegličke zaštite i individualna krivična odgovornost za progone i slične zločine

Uloga ad hoc tribunala i Međunarodni kazneni sud

Uloga principa neizručivanja u zaštiti izbjeglica

Prestanak izbjegličkog statusa

Dobrovoljni sigurni povratak u domovinu

Reguliranje migracija u regionalnim ekonomskim i političkim zajednicama

Režim humanitarne pomoći raseljenim osobama u oružanim sukobima i u izbjegličkim naseljima

Institucionalna zaštita izbjeglica, prognanika i migranata od strane tijela i agencija UN-a, Crvenog križa, Međunarodne organizacije za migracije, te NVO-a.

Međunarodno kazneno pravo (International Criminal Law)Kolegij se bavi proučavanjem doktrine, teorije i prakse međunarodnog kaznenog prava, i to u tri dijela:

Uvod i osnovni pojmovi: problemi međunarodnog kaznenog prava, pretpovijest, Nürmberg i Tokio, općinski procesi (Municipal Trials), nadležnost, ICTY, građanski i međunarodni ratovi, ICTR, ICC

Materijalno pravo (Substantive law): opći principi međunarodnog kaznenog prava, ratni zločini i međunarodno humanitarno pravo, zločini protiv čovječnosti, genocid (slučaj Milošević), zločini protiv mira i agresija, zločini na temelju spola, zločini kao specifične povrede građanskog prava (torts) (slučaj Karadžić), nacrt zakona o prekršajima protiv mira i sigurnosti ljudske rase i "novi" međunarodni zločini, naredbe nadređenih, zapovjedna odgovornost (slučaj Calley), suvereni imunitet (sovereign immunity) i međunarodni zločini (slučaj Pinochet)

Alternative suđenju: pronalaženje činjenica, kooperacija, prekršaj, države izvan zakona, kaznena odgovornost država, komisije za utvrđivanje istine

Pravo Ujedinjenih naroda (United Nations Law)Svrha kolegija je razumijevanje međunarodnih zakonskih aspekata međunarodnih institucija, s naglaskom na Ujedinjene narode. Obrađuju se sljedeća pitanja:

Osobnost međunarodnog prava: sposobnost suđenja, moć stvaranja obvezujućih dokumenata, implicitna moć

Sekretarijat: ovlasti Glavnog tajnika, uloga međunarodne civilne službe, privilegije i imuniteti

Članstvo, predstavništvo i statusne akreditacije

Sudjelovanje zemalja koje nisu članice

Struktura i proces glasanja Opće skupštine UN-a

Struktura i proces glasanja Vijeća sigurnosti UN-a

Funkcije i ovlasti glavnih tijela

Osiguravanje poštivanja obaveza: suspenzija, isključenje

Mehanizam kolektivne sigurnosti

Analiza slučajeva Iraka i Kosova

UN peacekeeping i rješavanje sporova

Provođenje odluka putem Vijeća sigurnosti

Regionalne agencije i učvršćenje mira

Zakonodavstvo međunarodnih institucija

Međunarodni sud pravde (ICJ): problemi upotrebe i nadležnosti, uloga suda u rješavanju sporova, savjetodavna funkcija suda

  Teorija, povijest i praksa ljudskih prava (The Theory, History and Practice of Human Rights Law)Svrha kolegija je dati teoretski i povijesni uvod u teoriju i praksu ljudskih prava. Pokriva razvoj ideje ljudskih prava od 18. stoljeća, a naročito procvat razgovora o "pravima" nakon Drugog svjetskog rata, i to na teorijskoj i praktičnoj razini, zbog čega bi trebao biti zanimljiv i studentima zainteresiranim za "black letter law", kao i onima koje zanima filozofija i/ili povijest ljudskih prava i građanskih sloboda.   Terorizam i vladavina prava (Terrorism and the Rule of Law)Povijesni i teoretski uvod u koncept terorizma, kritička analiza definicija terorizma, te analiza odnosa između terorizma i prava na pobunu i prava na građanski neposluh. Također se razmatra povijesni razvoj ideje "terorizma" od kasnog 18. stoljeća do danas, s naglaskom na pronalaženje slučajeva političkog terora u političkom i vojnom/paravojnom kontekstu. Detaljno se proučavaju uloge međunarodnog prava uopće, te ljudskih prava posebno u kontekstu terorizma i anti-terorističke akcije, s tri analize slučajeva; Sjeverna Irska, palestinsko-izraelski sukob i "rat protiv terorizma" poslije 11. rujna.   Karl-Franzens-Universitaet Graz, Austrija   Na pravnom fakultetu sveučilišta Karl-Franzens-Universitaet u Grazu predaje se više desetaka obaveznih i izbornih jednosemestralnih predmeta vezanih za ljudska prava, i to na četverogodišnjem dodiplomskom studiju, i na doktoratu. Nastava vezana za međunarodno pravo organizirana je od strane Instituta za međunarodno pravo i međunarodne odnose i Instituta za austrijsko, europsko i komparativno javno pravo sveučilišta Karl Franzens. Neki od kolegija su:   Ljudska prava i prava izbjeglica (Refugee and Human Rights Law)  Ciljevi ovog seminara su razumijevanje odnosa između zakona o azilu, zakona o izbjeglicama i zakona o strancima, iz perspektiva međunarodnog i europskog prava, i priprema studenata za rad sa tražiteljima azila i izbjeglicama, i to putem diskutiranja sa predstavnicima austrijskog Odbora za izbjeglice i azilante,  te terenskog rada sa nevladinim organizacijama. Ovaj jednosemestralni seminar održava se dva sata tjedno, predaju ga dva profesora, obuhvaća samostalno istraživanje, a ocjenjuje se na osnovu usmene prezentacije, seminarskog rada i sudjelovanja u diskusiji. Osnovne teme su:

Osnovni pojmovi zakona o izbjeglicama i azilu u austrijskom i europskom pravu

Osnovna ljudska prava i prava povezana sa azilom

  Sustav europskih ljudskih prava (The European Human Rights Order)Cilj kolegija je upoznati studente sa sustavom ljudskih prava u okviru Vijeća Europe, detaljno analizirati proces postavljanja standarda i nadgledanja provođenja tih standarda u Europi, te raspravljati o pitanjima ljudskih prava na engleskom jeziku, upotrebljavajući pravnu terminologiju. Kolegij, koji vodi jedan profesor, održava se tako da svaku od tema prezentira tim od dvoje ili troje studenata, analizirajući primarne izvore s ciljem poticanja grupne diskusije. Od studenata se očekuje priprema i prezentacija seminarskih radova, te aktivno sudjelovanje na satu. Kolegij je jednosemestralni, a održava se dva sata tjedno.Teme:

Aktivnosti i dostignuća Vijeća Europe na polju zaštite ljudskih prava

Postavljanje standarda putem presedana u okviru Europske konvencije o ljudskim pravima

Postavljanje standarda na osnovu rada Europskog odbora za sprečavanje mučenja

Mehanizmi praćenja provedbe Europske socijalne povelje

Okvirna konvencija o nacionalnim manjinama

Europska komisija protiv rasizma i netolerancije

Međunarodno pravo i pravo međunarodnih institucija (International Law and Law of International Organizations)Serija predavanja o problemima povezanim s kapacitetom autonomne klasifikacije i evaluacije problema javnog međunarodnog prava. Neke od tema su mir i sigurnost, međunarodna ljudska prava, pravo međunarodnih ekonomskih organizacija, međunarodno pravo o okolišu.   Ustavno pravo (Constitutional Law) Predavanje o najvažnijim poljima ustavnog prava republike Austrije, a jedna od tema su i opće odredbe o ljudskim pravima. Ovaj kolegij je predavanje jednog profesora, traje dva sata, a studenti se ocjenjuju na osnovu četverosatnog pismenog ispita, te aktivnog sudjelovanja u diskusiji.   Administrativno pravo (Administrative Law)Uvod u najvažnije aspekte administrativnog prava, pri čemu se obrađuje i tema validnosti ljudskih prava. Predmet ima jednog predavača, maksimalan broj studenata je 50, metoda koja se koristi je kombinacija aktivnog sudjelovanja i pismenih ispita, pri čemu je sudjelovanje u diskusiji obavezno.   Jednaka prava u javnoj administraciji (Equal Rights in Public Administration)Ovaj seminar nudi prikaz zakona o ravnopravnosti spolova i različitim mjerama za unaprjeđenje ravnopravnosti spolova u javnoj administraciji. Analiziraju se različita pitanja važna za položaj žena i odnose među spolovima, kao na primjer okvir zakona o spolovima, kvote rodnog mainstreaminga kao sredstvo za promicanje rodne jednakosti. Ovaj seminar ima maksimalno 20 studenata, a studenti se ocjenjuju na osnovu redovitog pohađanja, sudjelovanja u diskusiji, usmene prezentacije na temu po vlastitom izboru, i pismene elaboracije teze iz prezentacije.  Jednake mogućnosti žena i muškaraca u Europskoj zajednici (Equal Opportunities for Women and Men in European Community)Dvosatni seminar s jednim predavačem i maksimalno 20 studenata. Od studenata se očekuje aktivno sudjelovanje u seminaru (30%), individualni usmeni i timski rad na pojedinim temama (40%), kao i pismeni seminarski rad, koji donosi 50% ocjene. 

Institucije europske unije/zajednice za promicanje jednakih mogućnosti za žene i muškarce

Prikaz relevantnih zakonskih temelja za jednake mogućnosti žena i muškaraca u primarnoj i sekundarnoj zajednici i pravu Europske unije

Efekti zakona propisanih od strane Europskog suda pravde na jednake mogućnosti žena i muškaraca

Presude Europskog suda u slučajevima jednakih primanja žena i muškaraca

Zabrana noćnog rada za žene

Skraćeno radno vrijeme i indirektna diskriminacija

rodni mainstreaming

nasilje nad ženama

Međunarodno i europsko kazneno pravo (International and European Criminal Law)Teme povezane s ljudskim pravima:

Status quo i perspektive međunarodnog kaznenog prava

ICTY i ICC: statuti, organizacijska struktura, sudski postupak, praktični aspekt optužbe i obrane

Komisija za istinu i pomirenje u Sierri Leone

Razvoj i temeljna struktura europskog kaznenog zakona

Sukob civilizacija ili multikulturalno društvo (Clash of Civilization or Multicultural Society)Teme:

Razlozi konflikta (društveni, vjerski, filozofski, itd.)

Rasizam, ksenofobija, antisemitizam

Primjeri: marame u školama, raspelo u učionicama, odbijanje pristupa u restorane zbog rasnih razloga

Spolno sakaćenje žena

Ritualno ubijanje životinja

Zabrana muslimanskoj djeci pohađanja privatnih katoličkih škola

Nošenje burke na ulici

Uvjeti za stvaranje multikulturalnih stavova: samopoštovanje, identitet, znanje, itd.

  Rat i mir u međunarodnom pravu (War and Peace in International Law)Individualni seminar za apsolvente dodiplomskog studija ili studente poslijediplomskog studija prava. Dvosatni seminar, s ciljem usavršavanja studenata u pisanju znanstvenih istraživanja. Pisani radovi od najviše 20 stranica usmeno se prezentiraju, a u obzir se uzima i aktivno sudjelovanje.  Islamsko pravo (Islamic Law)Studenti se upoznaju sa temeljnim karakteristikama islamskog prava: izvori prava, škole, obiteljski zakon i zakon o nasljeđivanju, lihvarstvo i islamsko bankarstvo, zakonski položaj žena, ljudska prava, aspekti ustava i vlade, itd. Seminar vode dvoje profesora, maksimalan broj sudionika je 25. Uz prezentacije na zadane teme, moguć je i usmeni i/ili pismeni ispit.   Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava (The European Convention for the Protection of Human RightsCilj kolegija je približiti studentima osnovna znanja europskog sistema za zaštitu ljudskih prava, te organizacije i sudske prakse Europskog suda za ljudska prava. Neke od tema su: zajamčena ljudska prava, organizacija sustava zakonske zaštite u Strasbourgu, procedure individualne i državne pritužbe, konvencija u zakonskim sustavima država članica Europske unije. Dvosatno predavanje jednog predavača, znanje se ocjenjuje uz pomoć završnog ispita.   Međunarodna i europska zaštita ljudskih prava (International and European Protection of Human Rights)Svrha seminara je specijalizacija Europske konvencije o ljudskim pravima, a studenti imaju priliku i upoznati se s radom Europskog suda za ljudska prava. Seminar s najviše 50 sudionika,  čije se znanje ocjenjuje na osnovu pozitivne ocjene pismenog rada i usmene prezentacije. Teme su:

Ljudska prava u Europskoj konvenciji o ljudskim pravima

Organizacija i sudski postupak Europskog suda za ljudska prava

Praksa sudskog postupka

Moot Court Games

Standardi ljudskih prava (Standard Settings in Human Rights)Produbljivanje razumijevanja osnovnih pitanja međunarodnog prava na primjeru univerzalnog i europskog sistema ljudskih prava. Raspravlja se i o recentnim zbivanjima i budućim pitanjima. Ovo predavanje s najviše 50 studenata sastoji se od prezentacija tema na način da dvoje ili troje studenata analiziraju osnovne primarne dokumente kao što su konvencije, sudske odluke i preporuke . Ocjenjivanje se temelji na sistemu bodovanja pismenih i usmenih prezentacija, doprinosu diskusiji, te završnom ispitu. Neke od tema su: recentna događanja u subjektivnosti međunarodnog prava, izvori i standardi međunarodnog prava, provođenje "tvrdog" i "mekog" prava na polju univerzalne i regionalne zaštite ljudskih prava.   Međunarodni i ustavni problemi jugoistočne Europe (International and Constitutional Issues of South-East Europe)Svrha ovog predmeta je upoznati studente s međunarodnim pravnim i ustavnim problemima jugoistočne Europe i njihovoj međusobnoj povezanosti. Ovo predavanje organizirano je na način da dva predavača uvode studente u diskusiju na teme koje prethodno usmeno prezentiraju studenti, a sudjeluju i stručnjaci s praktičnim iskustvom. Studenti se ocjenjuju na osnovu usmene prezentacije, sudjelovanja u raspravi, te pismenom radu temeljenom na znanstvenim standardima. Teme su:

Uloga međunarodnih zakonskih i ustavnih pravila i institucija u reorganizaciji Balkana i uloga međunarodne zajednice

Upoznavanje s poviješću i politikom

Ljudska prava i demokracija

Rekonstrukcija

Ekonomija

Regionalne i europske integracije

Povijest ljudskih prava (History of Human Rights)S ciljem upoznavanja s razvojem ljudskih prava i shvaćanjem da je taj razvoj međunarodnog i povijesnog karaktera, studenti se upoznaju s karakteristikama povijesti ljudskih prava na međunarodnoj razini, s posebnim naglaskom na Austriji, u periodu od pojave Magna Charte do povelje o ljudskim pravima Europske unije. Ovaj kolegij za 30 studenata sastoji se od izvještaja studenata koji traju 20-30 minuta, diskusije, te konačnog pismenog ispita, na osnovu čega se donosi ocjena.   Kultura, ljudska prava i prava manjina (Culture, Human Rights and Minority Rights)S obzirom na to da je Graz grad ljudskih prava i kulturna prijestolnica Europe 2003. godine, ovaj seminar analizira pitanja ljudskih prava i prava manjina u njihovom odnosu s kulturnim okolišem, a naročito političkom kulturom. Seminaru prisustvuje i stručnjak za prava manjina iz Finske. Seminar je predviđen za najviše 50 ljudi, a sastoji se od prezentacija dvoje ili troje studenata na odabrane teme, s ciljem poticanja diskusije. Ocjene se donose na temelju prezentacije, sudjelovanja u diskusiji, te završnom ispitu. Osnovne teme su:

Pitanje regionalnih sistema za zaštitu ljudskih prava u kontekstu različitih političkih kultura

Poseban naglasak stavljen je na europski, azijski i afrički sistem ljudskih prava

Pitanja kulturnih prava i manjinskih pitanja analiziraju se u okviru regionalnih sistema za zaštitu ljudskih prava

  Pravni fakultet sveučilišta u Ljubljani, Slovenija   Na pravnom fakultetu u Ljubljani postoji velik broj kolegija na kojima se uči o raznim područjima ljudskih prava, i to na dodiplomskom studiju, na poslijediplomskom studiju (magisterij i doktorat) ustavnog prava, te u manjoj mjeri na dodiplomskom studiju javne uprave, gdje se unutar kolegija Ustavno pravo daje opći pregled ljudskih prava i sloboda. Na ljubljanskom fakultetu također postoji nekoliko kolegija s područja međunarodnog prava i institucija, čime se studenti pripremaju za rad u uvjetima Europske unije. Svi kolegiji sastoje se od jednog sata (60 minuta) predavanja i jednog sata seminarskih vježbi.Kolegiji dodiplomskog studija prava u kojima se uči o ljudskim pravima su sljedeći:    Ustavno pravoKolegij ustavno pravo predaje se na prvoj godini studija i podijeljen je na tri osnovne tematske cjeline, od kojih je jedna "ljudska prava i slobode". Ta je cjelina dalje podijeljena na četiri podcjeline, unutar kojih se obrađuju sljedeće teme: ·       Općenito o pravima i slobodama čovjeka i građanina: 1.   pojam ljudskih prava i sloboda 2.   razvoj pravnog ustroja prava i sloboda (povijesni razvoj prava i sloboda; međunarodni ustroj prava i sloboda; Europska konvencija za zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda) ·       Ljudska prava i slobode u slovenskom ustavu: 1.   Osnovne karakteristike ustavne regulacije ljudskih prava i sloboda 2.   Ostvarivanje i ograničavanje ljudskih prava i sloboda (ostvarivanje; ustavna ograničenja; ukidanje ljudskih prava i sloboda) 3.   Klasifikacija ljudskih prava i sloboda 4.   Temeljna i izvorna prava i slobode; načelo jednakosti; dostojanstvo pojedinca; pravo na pravno sredstvo, sudsku zaštitu i naknadu štete 5.   prava i slobode pojedinca (nepovredivost čovjekove tjelesne cjelovitosti; procesna jamstva u kaznenom postupku; nepovredivost čovjekove privatnosti; sloboda izražavanja i opredjeljenja) 6.   Politička prava i slobode (pravo na sudjelovanje u upravljanju javnim dobrom; pravo na okupljanje i udruživanje; pravo glasa; pravo na utočište) 7.   ekonomska i socijalna prava (ekonomska prava; socijalna prava; obiteljska prava; pravo na obrazovanje, znanost i umjetnost) 8.   prava nacionalnih zajednica

Gospodarski i socijalni odnosi:

ustavni ustroj gospodarskih i socijalnih odnosa

načela i prava iz područja gospodarskih i socijalnih odnosa (rad i gospodarska djelatnost; vlasništvo; zaštita imovine)

Zaštita ljudskih prava i sloboda:

općenito

sudska zaštita ljudskih prava i sloboda

ustavno-sudska zaštita ljudskih prava i sloboda

pučki pravobranitelj za ljudska prava (status i položaj pučkog pravobranitelja; načela djelovanja i nadležnost pučkog pravobranitelja; postupak pučkog pravobranitelja)

međunarodna zaštita ljudskih prava i sloboda (pravna zaštita u okviru Ujedinjenih naroda; pravna zaštita u okviru Vijeća Europe; Europski sud za ljudska prava; postupak pred Europskih sudom za ljudska prava)

Obiteljsko pravoOvaj kolegij predaje se na drugoj godini studija i podijeljen je u šest osnovnih tematskih cjelina. Unutar cjeline o odnosima između roditelja i djece govori se pravima djeteta u slučaju rastave braka, pravima nezakonite i posvojene djece, djece začete umjetnom oplodnjom, te pravima roditelja.   Pravo socijalne zaštiteOvaj kolegij bavi se različitim aspektima socijalne i zdravstvene zaštite, unutar čega se govori i o pravima invalida, nezaposlenih, te socijalnim pravima djeteta i obitelji.   Radno pravoU sklopu predmeta Radno pravo (treća godina studija) govori se o individualnim i kolektivnim radničkim pravima, sindikatima, međunarodnim institucijama za zaštitu radničkih prava, pravima radnika u inozemstvu, te radničkim pravima djece, učenika, studenata i vojnika.   Obavezni predmeti – 4. godina  Upravno pravoJedna od tematskih cjelina kolegija Upravno pravo je "upravno-pravne institucije", unutar koje se govori o migracijskom pravu (stranci; privremeni ili stalni boravak u inozemstvu; azil; ilegalni imigranti), o pravu na dostupnost informacija, te o zaštiti osobnih podataka.   Upravni postupak i upravni spor Jedna od tematskih cjelina ovog kolegija je i zaštita ljudskih prava, a uči se o ulozi pučkog pravobranitelja za ljudskih prava u ustavu Republike Slovenije, njegovim ovlastima i djelovanju, te o ocjenama pučkog pravobranitelja o djelovanju upravnih institucija prilikom odlučivanja o pravima i obavezama stranaka.  Međunarodno javno pravoJedna od cjelina ovog kolegija je vojno pravo, unutar koje se govori o zaštiti civilnih žrtava rata od strane međunarodnih institucija.   Pravo Vijeća EuropeJedna od šest tematskih cjelina ovog predmeta je europski sistem ljudskih prava, a neke od tema su:

Pravo na život i osobni integritet

Pravo na privatnost i pravo na obitelj

Temeljne ljudske slobode

Politička prava državljana i stranaca

Pravo na obrazovanje i na vlasništvo

Pravo na pravedno suđenje

Osobna sloboda i kazneni postupak

Zabrana diskriminacije

Pravo Europske unije   Ekološka prava    Izborni predmeti – 4. godina  Privatno pravoOvaj izborni kolegij sastoji se od tri cjeline u kojima se obrađuju različiti aspekti privatnog prava. To su:

Temeljna znanja o privatnim pravima (osnove privatnih prava; neki teorijski pristupi fenomenu privatnih prava; općenito o civilnom pravu; opći opis strukturiranja; o elementima nekih konkretnih stanja)

Oblici prava koji se odnose na privatnost (dilema: opća odredba ili posebna prava; ustavnopravna ili posebna odredba; pristup sa stajališta pravne sfere: rođenje – sloboda - smrt; genetika i klasične civilnopravne posljedice; smrt; čovjek kao živo biće; privatnost; zdravlje; tijelo; socijalna prava)

Načini zaštite privatnosti

Međunarodno radno pravoOvaj kolegij obrađuje različite aspekte međunarodnog radnog prava, između ostalog i migracijske tokove stranih radnika, položaj takvih radnika u međunarodnim i regionalnim dokumentima, te njihovu zaštitu.     Međunarodno kazneno pravoU okviru jedne od tematskih cjelina, "Međunarodno materijalno kazneno pravo" govori se i o međunarodnim zločinima, i to o sljedećim temama: ·       Pregled međunarodnih inkriminacija – međunarodni zločini i međunarodna kaznena djela ·       Međunarodni zločini: agresija, genocid, ratni zločini, kršenje ratnih zakona i običaja, zločini protiv čovječnosti ·       Međunarodna kaznena djela: mučenje, nehumano ili ponižavajuće postupanje ili kažnjavanje ·       Trgovina drogom ·       Rasna i druga diskriminacija ·       Otmice aviona i ugrožavanje sigurnosti zračnog prometa ·       Ugrožavanje osoba pod međunarodnom zaštitom i uzimanje talacaU poglavlju o međunarodnom kaznenom organizacijskom i izvršnom pravu govori se o međunarodnim sudovima (ICTY i ICC), te o izvršavanju kaznenih sankcija od strane međunarodnim sudova.   Međunarodne organizacijeDetaljni pregled međunarodnih i regionalnih organizacija, uključujući i organizacije za zaštitu ljudskih prava.  Medicinsko pravoKolegij "Medicinsko pravo" sadrži kao tematsku cjelinu reproduktivnu medicinu, unutar koje se obrađuju sljedeće teme vezane za ljudska prava:

Prava pacijenata, dužnosti liječnika, kaznena djela i njihovo sankcioniranje

Seksualne slobode – pravo na samoodređenje

Diskriminacija na osnovu seksualne orijentacije

Pravo na abortus

Eutanazija / pravo na smrt

Čovjekova prava i utemeljenost njihovih ograničavanja (u kontekstu psihijatrije i prava)

Biomedicinska istraživanja i pokusi na ljudima

Izvršno kazneno pravoU sklopu ovog kolegija govori se i o suvremenim međunarodnim uredbama izvršnog kaznenog prava, i to o sljedećim temama:

Mučenje, nehumano ili ponižavajuće postupanje prilikom izvršenja kazne

Izdržavanje zatvorske kazne (uključujući osobe zaražene virusom HIV-a)

Izvršavanje odgojnih mjera nad maloljetnicima

Prisilno liječenje u psihijatrijskim ustanovama kao kazna

U sklopu ovih tema proučavaju se različiti međunarodni dokumenti za zaštitu ljudskih prava.      Pravna klinikaPravna klinika ima dvije izborne radionice – civilno-pravnu i upravno-pravnu. Upravno-pravna klinika sastoji se od šest dijelova. U nekima od njih daje se opći uvid u osnovne dokumente za zaštitu ljudskih prava općenito, te izbjeglica pojedinačno:

Međunarodni okvir ljudskih prava

Regionalni mehanizmi

Uvod u međunarodnu zaštitu izbjeglica

Osnovni instrumenti za zaštitu izbjeglica i njihov povijesni razvoj

Načelo neizručivanja kao temelj međunarodne zaštite izbjeglica

Predstavljanje UNHCR-a

Definicija izbjeglice

Azilni postupak

Poslijediplomski studij (magisterij i doktorat)  Na ljubljanskom pravnom fakultetu postoje dva poslijediplomska studija – ustavno pravo i javna uprava. Na studiju ustavnog prava ima nekoliko obaveznih i nekoliko izbornih predmeta sadržajno povezanih sa ljudskim pravima, dok studij javne uprave sadrži predmet "Ustavno pravo", unutar kojeg se obrađuju ljudska prava i slobode.   Ustavno pravoOvaj kolegij sadrži tematsku cjelinu "ljudska prava i slobode", koja je podijeljena na podcjeline: općenito o ljudskim pravima i slobodama; ljudska prava i slobode u slovenskom ustavu; gospodarski i socijalni odnosi. Teme su:

Pojam ljudskih prava i sloboda

Porijeklo i klasifikacija ljudskih prava i sloboda

Razvoj pravnog ustroja ljudskih prava i sloboda (povijesni razvoj; slobode i prava u ustavu Slovenije; ustroj prava i sloboda u suvremenim ustavima; međunarodni ustroj prava i sloboda)

Temeljna značenja ustavne odredbe o ljudskim pravima i slobodama

Ostvarivanje i ograničavanje ljudskih prava i sloboda (ostvarivanje; ograničavanje; ukidanje)

Pojedinačna ljudska prava i slobode (vrste ljudskih prava i sloboda; temeljna i izvorna prava i slobode; individualna prava i slobode; politička prava i slobode; ekonomske i socijalna prava; prava nacionalnih zajednica)

Pravna zaštita ljudskih prava i sloboda (sudska zaštita; ustavno-sudska zaštita; pravobranitelj za ljudska prava; međunarodna zaštita ljudskih prava)

Ustavna odredba gospodarskih i socijalnih odnosa

Principi i prava gospodarskih i socijalnih odnosa (rad i gospodarska djelatnost; vlasništvo; zaštita imovine)

      Teorija državeOvaj obavezni predmet sadrži tematsku cjelinu "pravna država", u kojoj se obrađuju sljedeće teme vezane za ljudska prava i slobode:

Osnove teorije pravne države

Povijesni razvoj pravne države

Odnos prava i države

Pravna država kao mit i stvarnost

Demokracija i pravna država

Ljudska prava i dužnosti kao temelji pravne države

Moralna dimenzija pravne države

Odgovornost pravosuđa za kvalitetu pravne države

Utjecaj globalizacije na pravnu državu

  Izborni predmeti   Zaštita ljudskih prava i slobodaOvaj izborni kolegij na poslijediplomskom studiju "Ustavnog prava" daje temeljiti uvid u slovenske i međunarodne mehanizme za zaštitu ljudskih prava. Teme su:

Ljudska prava u ustavnom pravu (pojam ljudskih prava i sloboda; teorije ljudskih prava i sloboda; ljudska prava u ustavnom pravu; značenje, uloga i mjesto ljudskih prava u suvremenim ustavnim sistemima)

Razvoj sloboda i prava čovjeka i državljanina (povijesni razvoj ljudskih prava i sloboda; osnovni povijesni dokumenti o pravima čovjeka i građanina; međunarodni dokumenti o ljudskim pravima i slobodama; razvoj ustavnog koncepta ljudskih prava i sloboda)

Ustavna osnova ljudskih prava i sloboda

Prava i slobode u ustavnom razvoju Slovenije

Ljudska prava i temeljne slobode u ustavu Republike Slovenije

Pojedinačna prava i slobode

Zaštita ljudskih prava i sloboda (temeljna načela i pravna sredstva za zaštitu prava i sloboda; oblici i mehanizmi pravnog sustava za zaštitu prava i sloboda)

Sudska zaštita prava i sloboda (kazneno-pravna, civilno-pravna, upravno-pravna, i upravno-kaznena zaštita)

Ustavno-sudska zaštita prava i sloboda

Pritužba pravobranitelju za ljudska prava

Drugi oblici pravne zaštite prava i sloboda

Međunarodna zaštita

Ustavno pravo Europske unijeU sklopu kolegija "Ustavno pravo Europske unije", koji obrađuje nastanak, razvoj, ustroj, te institucije Europske unije, govori se i o Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu.     Ljudska prava u europskom pravuOvaj izborni kolegij temeljito se bavi svim aspektima zaštite ljudskih prava na razini Vijeća Europe, te u manjoj mjeri Ujedinjenih naroda i Europske unije:

Osnovni pojmovi (ljudska prava i slobode; međunarodna zaštita ljudskih prava; europsko pravo; ljudska prava u europskom pravu)

Razvoj (zaštita ljudskih prava u  okviru nacionalnih država; međunarodna zaštita; zaštita u okviru UN-a; zaštita u okviru Vijeća Europe; Europski sud za ljudska prava; Povjerenik Vijeća Europe za ljudska prava)

Međunarodni dokumenti s područja ljudskih prava (Opća deklaracija o ljudskim pravima i paktovi sklopljeni unutar Ujedinjenih naroda; Europska konvencija o ljudskim pravima; Europska socijalna povelja; povelje Europske unije o temeljnim pravima)

Europski ustavni ustroj i ljudska prava

Nadležnost Europskog suda za ljudska prava

Centar za interdisciplinarne poslijediplomske studije Sveučilišta u Sarajevu, Bosna i Hercegovina   Regionalni program magisterija Demokracija i ljudska prava u jugoistočnoj Europi na sveučilištu u Sarajevu održava se na engleskom jeziku, a program je podijeljen u pet osnovnih cjelina. Polusemestralni ispit održava se na kraju prvog semestra, a drugi semestar sastoji se od do sedam tjedana prakse u međunarodnim organizacijama, nevladinim organizacijama, te sveučilištima u regiji. Za vrijeme trečeg semestra studenti borave u Italiji, gdje pripremaju magistarski rad, a završni ispit, odnosno usmena obrana magisterija održava se u Sarajevu. Pet osnovnih tematskih cjelina su: filozofija ljudskih prava; demokracija; etnicitet i religija; socijalna, ekonomska i kulturna prava; zaštita i provedba ljudskih prava. Prvi semestar, odnosno predavanja, održavaju se svakodnevno mjesec dana (za godinu 2004. od 19. svibnja do 19. lipnja). Kolegij Europski sistem zaštite ljudskih prava održava se četiri dana za redom po tri sata (ukupno 12 sati), a predavač je gost sa Karl-Franzens-Universitaet iz Graza. Isti profesor organizira i posjet Austrijskoj ambasadi. Sljedeća četiri dana održavaju se individualne konzultacije, odnosno rad s tutorima. Ostali kolegiji su: Feminizacija siromaštva u kontekstu poraća (1 h), a predavačica je djelatnica Odjela za spolove UNDP-a u Srebrenici; kolegij Provedba ljudskih prava: slučaj Kosova održava se tri dana po tri sata, a predavač je sa Sveučilišta u Prištini. Ostalih šest dana održavaju se individualne konzultacije s tutorima i pripreme za usmeni završni ispit koji traje 30 minuta po studentu.               Pravni fakultet Sveučilišta V. M. Lomonosov u Moskvi, Ruska Federacija   Na moskovskome državnom sveučilištu Lomonosov ljudska prava uče se u okviru Međunarodnog prava – jedne od katedri dodiplomskog studija, te jednog od pet mogućih programa magisterija koji traje dvije godine.  Ovaj poslijediplomski studij mogu upisati i strani studenti. Osnovne teme koje se obrađuju na katedri za međunarodno pravo su sljedeće:

Karakteristike međunarodnog prava u usporedbi s nacionalnim pravom

Odnos između međunarodnog javnog i međunarodnog privatnog prava

Državni suverenitet i nezavisnost

Opće međunarodno pravo i lokalne norme

Kodifikacija i progresivni razvoj međunarodnog prava

Nasljeđivanje prava u državama

Priznavanje novih država u međunarodnom pravu

Stalno neutralna država

Deklaracija o principima međunarodnog prava 1870. godine

Principi ne-upotrebe sile i prijetnje silom

Značenja pojma agresije

Međunarodno-pravni princip nemiješanja

Međunarodni ugovori i vanjskotrgovinski dogovori (razgraničenja, odnosi)

Međunarodni ugovori kao izvor međunarodnog prava

Proces zaključivanja međunarodnog ugovora i njegovog stupanja na snagu

Osnove nevaljanosti međunarodnih ugovora

Razumijevanje i značenje vrsta međunarodnih ugovora

Ratifikacija međunarodnih ugovora

Registracija i objavljivanje međunarodnih ugovora

Pridržavanje prava iz međunarodnih ugovora

Raskidanje međunarodnih ugovora

Razumijevanje međunarodnih međuvladinih organizacija

Klasifikacija međunarodnih organizacija

Članstvo u međunarodnim organizacijama

Principi formiranja organa međunarodnih institucija i odnos njihovih ovlasti

Funkcije međunarodnih institucija

Razumijevanje ovlasti međunarodnih institucija

Međunarodni pravni status međunarodnih organizacija

Udio međunarodnih organizacija u stvaranju normi međunarodnog prava

Specijalizirane institucije organizacije Ujedinjenih naroda

Regionalne organizacije za pitanja mira i sigurnosti

Konzultativni status međunarodih međuvladinih organizacija u Ujedinjenim narodima i specijaliziranim institucijama Ujedinjenih naroda

Povijest nastanka organizacije Ujedinjenih naroda

Ciljevi i principi Ujedinjenih naroda

Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda

Generalna skupština Ujedinjenih naroda

Socijalno i ekonomsko vijeće UN-a

Mirotvorne snage UN-a: povijest njihova nastanka i pravni status

Procedura odlučivanja od strane organa međunarodne organizacije

Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS)

Osnove i oblici odgovornosti država

Međunarodno-pravna odgovornost za zločine protiv mira i čovječnosti

Diplomatska predstavništva

Posebne misije

Konzularne institucije

Problem zabrane nuklearnog oružja

Međunarodno pravna regulacija neraspačavanja nuklearnog oružja

Zone bez nuklearnog oružja

Konvencija o zabrani upotrebe i proizvodnje biološkog i kemijskog oružja iz 1972. godine

Rusko zakonodavstvo o državljanstvu i međunarodno pravo

Konvencije o ukidanju dvojnog državljanstva

Međunarodno-pravna regulacija prava stranaca

Opća deklaracija o ljudskim pravima

Paktovi o ljudskim pravima

Međunarodno-pravna regulacija migracija

Genocid – zločin protiv čovječnosti

Konvencija protiv apartheida 1973. godina

Teritorijalni azil

Međunarodno-pravna zaštita prava žena

Međunarodno-pravna zaštita prava djece

 Konvencija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije 1965. godine

 Pravni položaj izbjeglica

Međunarodno-pravna regulacija izručenja osuđenika

Interpol

Odnos principa nediskriminacije i principa najpovoljnijeg djelovanja u međunarodnom ekonomskom pravu

Međunarodne ekonomske organizacije sistema Ujedinjenih naroda

Organizacijska struktura Europske unije

Pravni akti Europske unije

Pravni status Europskog parlamenta

Pravna regulacija inozemnih investicija

Pravna regulacija međunarodne suradnje u očuvanju okoliša

Nenasilni načini rješavanja sukoba među državama

Međunarodna sudska procedura

Međunarodna arbitraža

Mirno reguliranje sporova u okviru općeeuropskog procesa

Razumijevanje međunarodnog oružanog sukoba

Sredstva i metode vođenja vojnih operacija

Sudionici oružanog sukoba

Zaštita žrtava oružanog sukoba

Pravni oblici prekidanja stanja rata

Neutralnost u vrijeme rata

Neka ljudska prava podučavaju se još i na katedrama za ustavno pravo, kazneno pravo, te katedri za ekologiju i pravo okoliša.   Pravni fakultet Sveučilišta Postdam, Savezna Republika Njemačka   Osim što se ljudska prava podučavaju u okviru Katedre za ustavno, međunarodno i europsko pravo, na Sveučilištu Postdam djeluje i Centar za ljudska prava. Ovaj interdisciplinarni sveučilišni centar osnovan je 1994. godine, a direktor mu je Prof. Dr. Eckart Klein, inače i predstojnik Katedre za ustavno, međunarodno i europsko pravo. Centar je osnovan na preporuku Ministarskog odbora Vijeća Europe. Jedan od važnih elemenata djelovanja Centra su kolokviji na kojima gostuju vodeći stručnjaci za ljudska prava, s ciljem diskutiranja o važnim pitanjima s područja ljudskih prava. Neke od tema kolokvija bile su:

Institucija Povjerenika za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, i sprečavanje kršenja ljudskih prava

Međunarodna zaštita ljudskih prava – potrebe, mogućnosti, procedure

Sistem pračenja izvršavanja obaveza iz ugovora o ljudskim pravima

Ljudska prava i mediji (u kooperaciji s njemačkim Ministarstvom vanjskih poslova)

Europski sud za ljudska prava – organizacija i procedure – pitanja o provedbi Protokola 11. Europske konvencije o ljudskim pravima (u suradnji s Vijećem Europe)

Kontrola useljavanja i ljudska prava (u suradnji s Centrom za međunarodno i europsko pravo imigracije i azila, Sveučilište u Constanci)

Ljudsko dostojanstvo (u suradnji s Minerva centrom za ljudska prava, Sveučilište Hebrew, Jeruzalem)

Pedeset godina Vijeća Europe (u suradnji s Konrad-Adenauer fundacijom, Postdam)

Dužnost zaštite i osiguravanja ljudskih prava

Dvadeset godina Konvencije o ukidanju svih oblika diskriminacije žena

Rasna diskriminacija – oblici i načini borbe protiv nje

Izbjeglice – ljudska prava – državljanstvo: ljudska prava i migracije (u suradnji s Centrom za međunarodno i europsko pravo imigracije i azila, Sveučilište u Constanci)

Čovječanstvo i ljudska prava – univerzalizacija i institucionalizacija

Ljudska prava izbjeglica i jedinstvena, pravična i učinkovita azilna procedura (u suradnji s Centrom za međunarodno i europsko pravo imigracije i azila, Sveučilište u Constanci)

Zaštita ljudskih prava putem običajnog prava

Na polju obrazovanja, Centar u ljetnom semestru organizira predavanje "Međunarodna zaštita ljudskih prava", a u zimskom seriju predavanja o aktualnim pitanjima zaštite ljudskih prava. Osim profesora Sveučilišta Postdam, predavači su i gosti sa različitih drugih, uglavnom njemačkih sveučilišta i institucija. Isto tako, u suradnji s Pravnim fakultetom, Centar je uključen u program treninga o ljudskim pravima za odvjetnike, školske učitelje i pripadnike policije.  Neke od aktualnih pitanja ljudskih prava koja se obrađuju u okviru ovih programa su:

Islam i ljudska prava

Paradoks pozicije komunitarizma

Nasilje nad ženama: trgovina ženama i genitalno sakačenje

Ljudska prava i ljudska priroda

Križ i marama za glavu – koliko religijskih simbola može podnijeti sekularna država?

UNESCO kao sudionik u zaštiti ljudskih prava

Socijalna ljudska prava i globalna pravda

Zašto međunarodna zaštita ljudskih prava?

Međunarodna zaštita nacionalnih manjina

Međunarodne organizacijePredavanje u trajanju od dva sata (120 min.) tjedno. Glavne teme predavanja su:

Pravo međunarodnih organizacija, s naglaskom na Ujedinjene narode (povijesni razvoj, funkcije i značenje; pregled postojećih međunarodnih institucija; pojava i razvoj međunarodnih institucija; članstvo u međunarodnim institucijama;  pravni status međunarodnih institucija; tijela međunarodnih institucija; ciljevi i ovlasti međunarodnih institucija; finaciranje međunarodnih institucija)

Sistem Ujedinjenih naroda (posebna tijela UN-a; pravni odnosi između UN-a i posebnih tijela)

Vijeće Europe

Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava (osnove i aktualna pitanja)Ovaj seminar u trajanju od 2 sata tjedno organiziran je tako da studenti pišu radove ne neku od sljedećih tema:

Ideja i pojava Europske konvencije o ljudskim pravima

Institucionalna reforma Protokola 11 – samo privremeno rješenje?

Teritorijalna primjenjivost EKLJP

Vremenska primjenjivost EKLJP

Uloga EKLJP u nacionalnom pravu

Britanski zakon o ljudskim pravima iz 1998.

Pridržavanje prava iz EKLJP

Hitni postupak i derogacija

Nadziranje

Slučaj Pretty (pravo na eutanaziju)

Slučaj Selmouni (zabrana torture)

Slučajevi Waite i Kennedy (diplomatski imunitet)

Položaj i prava samohranih očeva

Slučaj Odièvre (prava djece bez roditelja)

Značenje zabrane diskriminacije

Slučaj princa Hansa Adama II Lichtensteinskog (oduzimanje vlasništva Beneševim dekretom)

Slučaj Streletz, Kessler i Krenz pred Europskim sudom za ljudska prava (naredba za pucanje na građane pred Berlinskim zidom)

Zaštita manjina i EKLJP

Značenje sintagme "nužno u demokratskom društvu" za ograničavanje prava

Je li državna administracija dužna djelovati u suglasnosti s EKLJP?

Slučaj Matthews (izbori za Europski parlament)

Međunarodna zaštita ljudskih pravaPredavanje u trajanju od dva sata.  Teme su: ·       Uvod (potreba za međunarodnom zaštitom; pravna osnova; ljudska prava vs. suverenitet; univerzalizam vs. regionalizam/kulturni relativizam; sudionici u zaštiti ljudskih prava) ·       Povijesni razvoj (razvoj do Drugog svjetskog rata; Povelja ujedinjenih naroda; regionalni zaštitni mehanizmi; ovlasti Međunarodnog kaznenog suda) ·       Univerzalni sistem zaštite ljudskih prava – Ujedinjeni narodi (Povelja UN-a; Međunarodna povelja o ljudskim pravima – Opća deklaracija o ljudskim pravima, Međunarodni pakt o građanskim i političkim slobodama i dodatni protokol; zagarantirana prava; Odbor za ljudska prava; pritužba država članica; individualne pritužbe; opći komentar; Međunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima; mehanizmi praćenja; Konvencija o sprećavanju zločina genocida; Međunarodna konvencija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije; Međunarodna konvencija o sprečavanju i kažnjavanju zločina apartheida;  Konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije žena i fakultativni protokol; Konvencija protiv mučenja i okrutnog, nečovječnog ili ponižavajučeg postupanja ili kažnjavanja; Konvencija o pravima djeteta i fakultativni protokol; Komisija za ljudska prava; Visoki povjerenik za ljudska prava; Visoki povjerenik za izbjeglice; osnovna tijela UN-a; posebne organizacije) ·       Europski sistem zaštite ljudskih prava (I) (Vijeće Europe; Europska konvencija o ljudskim pravima; zajamčena prava; Europski sud pravde; individualne pritužbe; državne pritužbe; Ministarsko vijeće; Europska socijalna povelja; Europska zaštita manjina) ·       Europski sistem zaštite ljudskih prava (Europska unija; Organizacija za europsku sigurnost i suradnju; Odbor za ljudska prava u Bosni i Hercegovini) ·       Američki sistem zaštite ljudskih prava ·       Zaštita ljudskih prava u Africi ·       Ljudska prava i običajno pravo ·       Pravne posljedice kršenja ljudskih prava (pravna zaštita na nacionalnoj razini; pravna zaštita ljudskih prava na međunarodnoj razini; oblici kompenzacije; odgovornost potpisnica; drugi oblici provedbe ljudskih prava) ·       Ljudska prava i međunarodno humanitarno pravo (pregled međunarodnog humanitarnog prava; usporedba standarda) ·       Ovlasti međunarodnih kaznenih sudova (tribunali za ratne zločine u Nürnbergu i Tokiju; Ad hoc kazneni sudovi za bivšu Jugoslaviju i Ruandu; Međunarodni kazneni sud) ·       Međunarodna ljudska prava i nacionalno pravo (ljudska prava u njemačkom pravnom sustavu; provedba međunarodnih standarda)                       Tempus program Europske zajednice 

Tempus program Europske zajednice osmišljen je s ciljem pomaganja socijalne i ekonomske reforme u partnerskim zemljama, s posebnim naglaskom na razvoj visokog obrazovanja. Mehanizmi pružanja pomoći koje koristi Tempus su sljedeći: 

Uspostava novih kolegija (npr. kreiranje kurikuluma) ili reforma postojećih (npr. uvođenje modernih obrazovnih metodologija orijentiranih na učenike).

Restrukturiranje obrazovnih institucija (uvođenje modernih tehnika menadžmenta i akademskog planiranja).

Podrška institucijama i pojedincima koji djeluju u višem obrazovnim sustavu u osmišljavanju i implementaciji reformne politike ili razvoju strategija (npr. uvođenje kreditnog sistema ili strategije sveučilišno-industrijske suradnje na sveučilišnoj i/ili nacionalnoj razini).

Poticanje institucija (akademskih i neakademskih) na suradnju u određenim disciplinama).

Pomaganje institucijama visokog obrazovanja pri omogućavanju tranzicijskog procesa u široj društvenoj, ekonomskoj i političkoj zajednici izvan strogo definirane akademske sfere.

Pružanje materijalne pomoći, ali samo s ciljem postizanja ciljeva projekata koji se financiraju Tempus programom. 

Tempus djeluje na tri različita, ali povezana načina: 

Financiranjem projekata i aktivnosti putem donacija

Poticanjem suradnje između institucija i država

Poticanjem razmijene pojedinaca i znanja među Državama članicama i partnerskim zemljama, i među samim partnerskim zemljama

Tempus dodjeljuje tri vrste donacija: 

Zajednički europski projekti  s točno definiranim ciljevima za period od dvije ili tri godine, a donacije se dodjeljuju prije svega grupama institucija/sveučilišta koji surađuju.

Strukturne i komplementarne mjere su kratkoročne aktivnosti za poticanje nacionalnih reformi namijenjene specifičnim potrebama, a donacije se dodjeljuju putem relativno kratkotrajne selektivne procedure. Ove aktivnosti mogu trajati od nekoliko tjedana do godine dana (sljedeći rok za apliciranje je 15. listopad 2004.)

Pojedinačne donacije za pojedince – profesore, predavače, te djelatnike ministarstava, koji putuju u druge zemlje zbog posla povezanog s određenim reformnim procesima. Ove stipendije mogu trajati od jednog do osam tjedana.

 Detaljne informacije o Tempus programu mogu se naći na Internet stranici http://www.etf.eu.int/tempus.nsf.    CARDS program  U okviru Procesa stabilizacije i pridruživanja Europska zajednica nudi Albaniji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Makedoniji, te Srbiji i Crnoj Gori suradnju s ciljem integracije temeljenu na progresivnom pristupu prilagođenom situaciji u svakoj pojedinačnoj zemlji (http://europa.eu.int/comm/external_relations/see/intex.htm).   Koordinacija aktivnosti Stabilizacijskog pakta koja se odnosi na obrazovanje definirana je Gračanskim procesom (Graz Process), na inicijativu Austrije za vrijeme predsjedanja te zemlje Europskom zajednicom 1998. godine. Detaljne informacije o mogućnostima financiranja obrazovnih projekata od strane mreže South East European Educational Cooperation Network mogu se naći na: http://www.see-educoop.net/news%5F2003. Gračanskim procesom uspostavljeno je nekoliko radnih grupa, uključujući onu za visoko obrazovanje, koje služe kao platforma za diskusije, koordinaciju i razvoj reformnih politika, te zalaganje za obrazovnu suradnju s Jugoistočnom Europom.  Informacije o ostalim programima financiranja obrazovnih projekata od strane Europske unije nalaze se na Internet stranici: http://europa.eu.int/grants/dgs/education_culture/education_culture_en.htm.